Nurijel Rubini , širom svijeta poznat kao „Doktor Dum“ , smatra se jednim od najkontroverznijih i najproročnijih ekonomista našeg vremena. Javnosti je poznat kao čovjek koji je godinama predviđao globalne krize, često ismijavajući se – sve dok se nije ispostavilo da je bio potpuno u pravu .
Danas, ovaj „ekonomski prorok“ iznenađuje svijet neviđenim optimizmom, ali nastavlja da upozorava na duboke rizike koji ugrožavaju globalnu stabilnost.
Ekonomista iranskog porijekla, profesor i savjetnik globalnih finansijskih institucija, Rubini je postao poznat nakon što je tačno predvidio globalnu ekonomsku krizu izazvanu pucanjem hipotekarnog balona u SAD 2006. godine. U to vrijeme, većina analitičara sa Vol Strita mu se smijala.
Međutim, samo dvije godine kasnije, svijet se srušio – baš kao što je Rubini predvideo.
„Upozoravao sam da će doći do domino efekta bankrota, kreditne krize i globalne recesije. Niko nije želio da sluša“, rekao je Rubini nakon krize 2008. godine.
2006 : Predviđen je krah američkog tržišta nekretnina i globalna recesija
2010–2012 : Upozorena na dužničku krizu u evrozoni (Grčka, Italija, Španija)
2020 : Među prvima koji su objavili da će COVID-19 izazvati globalni ekonomski šok gori nego 2008. godine.
Stalna upozorenja : Geopolitička nestabilnost, tehnološki poremećaji, klimatske promjene, digitalne valute – sve to danas dominira ekonomskim diskursom.
Za razliku od svojih prethodnih katastrofalnih tonova, Rubini sada vidi šansu za veliki ekonomski oporavak , ali pod veoma jasnim uslovima.
„Ako pametno koristimo vještačku inteligenciju, zelene tehnologije i ulažemo u obrazovanje – američka ekonomija može rasti stopom od 4% godišnje do kraja decenije.“
– S&P 500 bi mogao da zabilježi „sedmocifreni rast“ do kraja 2025. godine
– Produktivnost bi mogla eksplodirati zahvaljujući automatizaciji i digitalizaciji
– Nova tehnološka revolucija mogla bi da pokrene period ekonomskog prosperiteta kakav nismo vidjeli decenijama
Ali…
Rubini nastavlja da upozorava na opasnosti:
– Ogromni javni i privatni dugovi,
– Geopolitičke tenzije (posebno SAD-Kina, Bliski istok, Ukrajina),
– Rastuća nejednakost i pad povjerenja u institucije. Mogući „stagflacioni šok“ – kombinacija stagnacije i visoke inflacije ako globalna politika krene pogrešnim putem:
„Ako svijet nastavi da ignoriše sistemske rizike, sljedeća kriza će biti dublja, složenija i razornija od bilo koje prethodne.“
Iako mu se mnogi i dalje rugaju, svijet pažljivo sluša. A istorija pokazuje da kada Rubini nešto kaže, pametni to i zapišu.