Prijedlog Saveza samostalnih sindikata BiH o tri nivoa minimalne plate prema stepenu obrazovanja izazvao je različite reakcije socijalnih partnera.

Ekonomisti su protiv ovakvog prijedloga, iako su stava da je potrebno povećati minimalne plate, dok privreda, između ostalog, traži rasterećenje.

Tako su iz Udruženja malih i srednjih privrednika FBiH naveli da je inicijativa za povećanje minimalne plate ponovo pokrenuta bez ikakvog rasterećenja privrede, bez procjene posljedica i bez uključivanja svih relevantnih aktera.

Podsjećamo, Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, kazao je kako je njihov prijedlog da minimalna plata bude 1.200 KM za one sa osnovnom školom, 1.400 KM za one sa srednjom školom, te 1.600 KM za one sa fakultetom.

On je nakon sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća rekao da je iznos za koji su umanjeni doprinosi trebao biti dodat na plate radnika, a ne da određeni poslodavci to zadrže za sebe.

“Zbog toga očekujemo da Vlada FBiH na narednoj sjednici dostavi spisak poslodavaca koji su tako postupili”, naveo je Kurtović, prenose “Nezavisne novine“.

Sa druge strane, iz Udruženja malih i srednjih privrednika FBiH saopštili su da su zvanično podnijeli zahtjev Vladi FBiH da prisustvuju sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća, na kojoj bi se raspravljalo o minimalnoj plati, te da još nisu dobili odgovor.

“Smatramo da je nedostatak komunikacije sa sektorom koji zapošljava najveći broj radnika i stvara najveći dio prihoda – neprihvatljiv i neodgovoran. Podsjećamo javnost da je Vlada FBiH sama najavila dodatno smanjenje doprinosa od 1. januara 2026. godine, ali sada tvrdi da to “ne može uraditi, jer nema dovoljno sredstava u budžetu”. Istovremeno, prema dostupnim podacima, samo ove godine je od privrede prikupljeno dodatnih 400-500 miliona KM, što otvara legitimno pitanje: Kako je moguće da se sredstva mogu uzimati od privrede, ali se istovremeno tvrdi da nema prostora za rasterećenje privrede”, naveli su iz Udruženja malih i srednjih privrednika FBiH.

Admir Čavalić, ekonomista i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, istakao je za “Nezavisne novine” da diferencijacija ovog tipa nužno vodi ka diskriminaciji na tržištu rada.

“Ovo je zadnje što nam je potrebno u ovom momentu tako da Vlada FBiH ne bi trebala podržavati neke diskriminatorne modele samo na bazi stručne spreme. Jasno je da je ovo model funkcionisanja u javnom sektoru, ali taj model se ne može preslikati u realni sektor, gdje se vrijednost kreira na bazi znanja, na bazi iskustva, komplikovanosti posla i drugog, a ne samo inicijalne diplome sa kojom dolazite na tu radnu poziciju. Da treba povećati minimalnu platu, naravno da treba, ali po jasnoj formuli i u interesu svih”, naglasio je Čavalić.

Aziz Šunje, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, rekao je za federalne medije da se protivi ovom prijedlogu.

“Ja sam protivnik takve vrste platnih razreda. Poslodavac je taj koji odlučuje koliko mu neki radnik sa visokom školom doprinosi. Ako ima pravog radnika, on će ga znati zadržati. Problem je i kvaliteta diplomanata na tržištu. Šta znači visoka stručna sprema? Imamo kupovne diplome i veliki broj ljudi koji su potpuno nekompetentni”, naglasio je Šunje.

Safudin Čengić, predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije Bosne i Hercegovine, rekao je da će u sedmici od 15. do 20. decembra biti održana sjednica kako bi se dala podrška onome što budu predložili, ili eventualno ukoliko to ne bude, kako bi donijeli zaključak u kojem pravcu dalje ići.

“Na kraju, odluka je na Vladi FBiH, koja će imati finalnu riječ o visini minimalne plate i eventualnim promjenama postojećeg iznosa. Niko ne treba mene da plaća kao osobu sa visokom stručnom spremom, nego kao osobu koja obavlja poslove za koje je angažovana. Razlike u platama nisu rezultat stručne spreme, već složenosti i obima poslova koje uposlenici obavljaju”, zaključio je Čengić.

Izvor: Bl portal