Veliki petak je najtužniji dan u pravoslavlju, a ove godine obilježava se 3. maja.

Crkva se danas sjeća događaja koji su neposredno prethodili Raspeću; počevši od izvođenja Isusa Hrista pred sud Pontija Pilata, neuspjelog pokušaja da ga optuže, pa do glasnog vikanja judejskog naroda: “Raspni Ga!”; nošenja krsta kroz grad, na putu prema Golgoti; razapinjanja i praštanja dželatima riječima: “Oče, oprosti im, jer ne znaju šta rade”; umiranja, skidanja sa krsta, pomazivanja mirom, povijanja Tijela platnom i polaganja u grob; postavljanja straže da čuva grob da neko ne ukrade Tijelo Gospodnje.

Na današnji dan se strogo posti, a ono što je naročito zabranjeno je ispijanje vina, jer ono predstavlja Krv Gospodnju. Običaj je da se na taj dan farbaju uskršnja jaja, najčešće crvenom bojom koja simbolizuje Hristovu krv.

Na Veliki petak se ne pjeva i ne veseli se.

Od Velikog četvrtka do Uskrsa, kada je, prema vjerovanju vakrsao Isus, ne zvone crkvena zvona, jer ona u pravoslavnoj crkvi predstavljaju znak radosti, već se vrijeme bogosluženja i oglašenja umrlih najavljuje drvenim klepalom.

Svuda gdje Srbi žive, narod od ranog jutra odlazi u crkvu na molitve, a uveče na službe na kojima se iznosi plaštanica i vrši opelo Isusu Hristu. Tada se narod poklanja Hristovom grobu i cjeliva plaštanicu. Vrše se i litije oko hrama. Žene kuvaju varice i mlade koprive. Varica se nosi čobanima, a koprivu jede i staro i mlado. Izbjegava se bilo kakav drugi posao. U južnoj Srbiji djecu ne puštaju napolje, van dvorišta.

U nekim dijelovima Srbije vjeruje se da će djevojke koje na današnji dan ukradu cvijeće iz crkvene porte i stave ga pod jastuk u noći uoči Velike subote sanjati svog budućeg muža.

Vjeruje se i da onog ko danas opere kosu cijele sljedeće godine neće boljeti glava, kao i da kuću valja malo pomesti metlom, a onda tu metlu baciti, a sa njom i sve zlo iz kuće i domaćinstva.

Izvor: B92