Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas proslavljaju Sretenje Gospodnje, jedan od 12 najvećih hrišćanskih praznika, koji podsjeća na dan kada je Presveta Bogorodica prvi put uvela novorođenog Hrista u hram da ga posveti Bogu.

Ovaj praznik simbolizuje prvi susret Boga i čovjeka pod svodovima hrama i u pravoslavnoj tradiciji smatra se jednim od najsvečanijih događaja.

Šta obilježava Sretenje Gospodnje

Tom prilikom izgovorio je čuvenu molitvu:

„Otpusti sada raba tvojega, Gospode, jer vidješe oči moje spasenje tvoje“

Prema predanju, ovom događaju prisustvovala je i proročica Ana, kći Fanuilova, koja je objavila narodu da je stigao dugo očekivani Mesija.

Predanje navodi da je Bogorodicu u hram uveo prvosveštenik Zaharija, otac Svetog Jovana Krstitelja.

Od kada se praznuje Sretenje

Sretenje se u hrišćanstvu slavi još od vremena vizantijskog cara Justinijana, kada je uvedeno nakon velike kuge i razornog zemljotresa u Antiohiji.

Od tada se praznik širio cijelim hrišćanskim svijetom i postao jedan od centralnih u liturgijskom kalendaru.

Ovaj dan ima poseban značaj i u srpskoj istoriji:

Narodna vjerovanja i običaji za Sretenje

U narodu postoji veliki broj običaja i vjerovanja vezanih za ovaj praznik.

Najpoznatija vjerovanja

• Vjeruje se da se na Sretenje
• susreću zima i ljeto
• Ako je dan sunčan, a medvjed vidi svoju sjenku i vrati se u pećinu, zima će potrajati još šest nedjeljaDjevojke paze koga će prvog sresti ujutru – vjeruje se da će im mladoženja biti sličan tom čovjeku

Običaji koji se poštuju

• U hramovima se osvećuju svijećeSvjeće se pale u kući jer se vjeruje da:
• štite dom od gromačuvaju porodicu od nesrećedonose blagoslov i duhovnu zaštitu

Izvor: Glas Srpske