
Rimokatolička crkva, protestantske i anglikanske crkve, kao i neke pravoslavne crkve koje su prihvatile novo računanje vremena, danas proslavljaju Badnji dan i Badnje veče, najavljujući sutrašnji Božić, praznik rođenja Isusa Hrista.
Tokom Badnjeg dana i u večeri uoči Božića vjernici poštuju običaje koji su vezani za taj praznik među kojima je i pjevanje božićnih pjesama koje su izraz dugogodišnje tradicije.
Prije odlaska u crkvu, uz mnoštvo različitih običaja, porodica se okuplja za prazničnim stolom, a u katoličkim krajevima večera je obično posna, a mnogi čak ne jedu ništa do večere.
Prije crkvene mise dolaze čestitari koji, kao pastiri, najavljuju dolazak Božića, potom se odlazi u crkvu.
U toku večeri dolazi i Djeda Mraz, koji ostavlja poklone ispod ukrašenih jelki, a potom se odlazi u crkvu na ponoćnu misu.
Običaj je da se u ckrvama i domovima prave jaslice, da se unosi slama, a vjernici dolaze na poklon jaslama Bogomladenca, koja se tradicionalno improvizuju u svim hramovima, podsjećajući na poklonjenje tri mudraca sa Istoka koji su, prema predanju, stigli u Vitlejem prateći 40 dana najsjajniju zvijezdu koja se zaustavila tačno iznad pećine rođenja.
U ponoć se služi misa, jer se smatra da baš tada Božje svjetlo dolazi iz mraka.
Čitaju se dijelovi Jevanđelja o rođenju Spasitelja i događaju u Vitlejemu koji je promijenio istoriju čovječanstva.
Ova dva praznika prilika su za vjernike da, slaveći svake godine dan Hristovog rođenja, sebe dožive kao ponovo rođenog, novog čovjeka.