Neuobičajeno toplo vrijeme za ovo doba godine izmamilo je zmije iz skrovišta, a jedna je viđena na Banj brdu, i to ni manje, ni više nego poskok.

Tokom šetnje u Rekreativnoj zoni jedan sugrađanin je “okom kamere” uhvatio neobičnog “prolaznika”, a fotografiju ovog nimalo omiljenog gmizavca je objavio na društvenim mrežama. Ova informacija zabrinula je ljubitelje prirode, ali iz Doma zdravlja Banjaluka uvjeravaju da imaju dovoljne količine seruma protiv zmijskog otrova. Međutim, kako napominju, opreza nikad dosta.

“Raspolažemo dovoljnom količinom ampula seruma “antiviperinum”. Od početka godine nije bilo prijavljenih slučajeva ujeda zmija”, istakli su iz Doma zdravlja.

Ukoliko dođe do ujeda zmije, kako su naveli, od izuzetnog je značaja pružanje prve pomoći povrijeđenom.

“Prilikom pružanja prve pomoći ujedeni ekstremitet (najčešće mjesto ujeda) se mora imobilisati, potrebno je skinuti prsten, narukvicu ili neki drugi nakit kako otok ne bi doveo do dodatnih komplikacija. Potom je neophodno pacijenta što prije transportovati u najbližu zdravstvenu ustanovu”, objasnili su iz Doma zdravlja.

Dodaju da stepen hitnoće kod ujeda zmije zavisi od mnogo aspekata.

“Neki od njih su mjesto ujeda zmije, odnosno da li je to krvni sud ili neki drugi dio, reakcije organizma ujedene osobe, vrsta zmije i količina ubrizganog otrova i slično”, istakli su iz ove zdravstvene ustanove.

Prilikom ujeda preko zuba zmija ispušta otrov koji ulazi u krv žrtve, nakon čega se javlja slabost, drhtavica, vrtoglavica, bljedilo, ubrzan puls i otežano disanje.

Stručnjaci napominju da se pri pružanju prve pomoći osobi koju je ugrizla zmija ne preporučuje isisavanje otrova, stavljanje kockica leda i slično. Prema navodima ljekara, na mjestu zmijskog ujeda vide se dvije male ubodne rane, iako je moguće da postoji i jedna ili samo ogrebotina. Nastaje crveni prsten, rana pomodri i otekne. Nešto kasnije na tom dijelu tijela javlja se obamrlost i otok limfnih čvorova.

Ljubiteljka prirode Desimirka Popović kaže da je neobično da se zmija usred februara probudi iz zimskog sna.

“Blaga zima obično poremeti prirodne cikluse, što osjećaju i životinje. Planinari i izletnici bi ovih dana posebno trebalo da budu oprezni. Bez obzira na to koje je godišnje doba, kada smo u prirodi, treba da obratimo pažnju gdje stajemo. Neophodno je nositi neku jaču obuću ako idemo kroz teren koji je zarastao”, rekla je Popovićeva.

Ova dugogodišnja planinarka kaže da se ostalih životinja ne plaši, ali da je veoma oprezna i zabrinuta kada su u pitanju zmije.

“Pri samoj pomisli na zmiju kosa mi se diže uvis”, rekla je Popovićeva.

U naseljenim mjestima, kako kaže, bitno je redovno održavati i kositi travu, jer zmije u naselja dolaze samo u potrazi za hranom.

“Čovjek nije zmiji plijen da bi ga ganjala. Zmije koje vidimo u naseljima nisu otrovne, čak su i korisne jer se hrane glodarima. Ipak, strah je od svega jači, pa su ljudi uglavnom nervozni kad vide zmiju. Naprave neki pogrešan potez pa ih zmija, braneći se, može ugristi”, kazala je ona.

Evropska ljutica

Poskok je jedna od najopasnijih evropskih ljutica čiji otrov može biti smrtonosan. Prepoznatljiv je po rogu na nosu, a rasprostranjen u južnoj i jugoistočnoj Evropi, te u jugozapadnoj Aziji.

Poskok živi na sunčanim i suvim staništima kamenitih i kraških područja, u šumama i šikarama, živi i uz nakupljenu vodu, npr. uz potoke i bunare. Može se penjati po niskom drveću. Aktivan je u rano proljeće, a u hibernaciju prelazi u kasnu jesen.

Izvor: Glas Srpske / Autor: Vanja Žarković, Danijela Stokanić