Kamere koje su prije dvije godine postavljene na obilaznici oko Sarajeva i auto-putu zabilježile su toliko prekršaja da je policiji trebalo duže od dvije godine da ih dostavi vozačima.
Sarajevski sud na zahtjev vozača poništava naloge koji nisu poslati u roku od godinu dana, ali ih sarajevska policija nastavlja slati. Neki vozači se nikada i ne žale i samo plate kaznu.
Sudije i tužioci u septembru su primijetili da se broj zastarjelih predmeta u sarajevskom sudu povećava. Ali i da se svih 137 predmeta koji su otišli u zastaru odnosi na prekršaje u saobraćaju.
Samo za godinu dana broj prekršaja koji je sudu stigao od policije povećao se za skoro pet puta. To se desilo nakon što su na obilaznici oko Sarajeva i auto-putu postavljene kamere za bilježenje brzine.
Broj prekršaja se sa oko 3.500 povećao na skoro 16.000.
Takav obim prekršaja u sarajevskoj policiji nisu mogli na vrijeme poslati vozačima čak i kada su zaposlili dodatne osobe, pa su neki vozači obavještenja dobijali tek nakon dvije godine iako imaju rok od godinu dana da pošalju obavještenje, a nakon dvije godine nastupa apsolutna zastara.
“Detektor” je imao uvid u nekoliko naloga prema kojima je prekršaj počinjen 2023, a do građana su stigli tek ove godine.
“Svaka zastara je poraz sistema”, kaže bivši disciplinski tužilac i pravni stručnjak Arben Murtezić.
Na sjednici Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) održanoj u septembru ove godine u Odjeljenju za pravosudnu analitiku i izvještavanje su primijetili povećanje predmeta koji odlaze u zastaru u Opštinskom sudu u Sarajevu. Svih 137 predmeta u kojima je došlo do zastare u ovom sudu se odnosi na predmete prekršaja u saobraćaju.
Ovaj sud, kako je pojašnjeno, obrazložio je razloge povećanja ovih predmeta i kazao, između ostalog, da je zabilježeno kako prekršajni nalozi Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (MUP KS) budu podneseni na sudsko odlučivanje kad je već nastupila zastarjelost pokretanja prekršajnog postupka.
Opštinski sud u Sarajevu je objasnio “Detektoru” kako je stavljanjem u funkciju kamera na Auto-putu A1, Sarajevo – Zenica, došlo do velikog broja prekršaja zbog prekoračenja dozvoljene brzine.
Dodali su da o povećanom prilivu predmeta najbolje govori podatak da je ovaj sud tokom 2023. godine od Jedinice za saobraćaj kantonalne policije zaprimio 3.508 predmeta, dok su u 2024. zaprimljena čak 15.843 predmeta, četiri i po puta više, a koji se uglavnom odnose na prekršajne naloge izdate vozačima zbog prekoračenja brzine na auto-putu.
“Zahtjeve za sudsko odlučivanje po prekršajnim nalozima ovaj sud ponekad zaprimi samo nekoliko mjeseci ili čak nekoliko dana prije nastupanja apsolutne zastare”, kažu iz sarajevskog Opštinskog suda.
Takođe dodaju da u velikom broju slučajeva nakon podnošenja zahtjeva za sudsko odlučivanje, a zbog rokova zastare koji su propisani zakonom, Sud nema dovoljno vremena za preduzimanje procesnih radnji na okončanju prekršajnog postupka, zbog čega se donosi rješenje o obustavi postupka zbog nastupanja apsolutne zastare prekršajnog gonjenja počinioca.
“Većini vozača zbog ovih prekršaja je izdat veći broj prekršajnih naloga, radi čega su dovedeni u situaciju da na sud predaju više prekršajnih naloga za koje traže spajanje predmeta, a što sud dodatno opterećuje te otežava sudijama rješavanje ovih predmeta”, objasnili su iz suda.
Iz Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo objašnjavaju da prekršaje obrađuju hronološki s brojem ljudi koje imaju.
Oni tvrde da sve rade u zakonskim rokovima.
Prema Zakonu o prekršajima BiH, prekršajno gonjenje ne može se preduzeti kada od izvršenja prekršaja protekne jedna godina od dana kada je prekršaj izvršen za prekršaje za koje je propisana novčana kazna u iznosu do 3.000 maraka, te kada proteknu dvije godine od dana kada je prekršaj izvršen za prekršaje za koje je propisana novčana kazna u iznosu većem od 3.000 maraka.
Iz policije kažu za “Detektor” kako je veliki broj prekršaja koje su zabilježili stacionarnim uređajima tokom 2023. godine, znatno opteretio kapacitete Uprave, što je uticalo i na povećanje broja prekršajnih predmeta koji se vode pred Opštinskim sudom u Sarajevu.
Navode i da je uočeno znatno smanjenje broja prekršaja koji su evidentirani u 2024. u odnosu na one iz 2023. godine, te da se očekuje skraćenje perioda obrade prekršaja i izdavanja prekršajnih naloga.
Uprava policije tvrdi da im se ne dešavaju situacije da se građanima izdaje prekršajni nalog kada je već nastupila zastara.
Dodaju da nakon što je prekršajni nalog uručen okrivljenom, ne postoji mogućnost da se njemu ponovo šalje.
“Dešavaju se situacije kada se izdati prekršajni nalog ne može uručiti okrivljenoj osobi putem pošte, zbog različitih razloga kao što su: nepoznat na adresi, odselio, obaviješten – nije podigao i slično, i takvi se nalozi vraćaju nadležnoj organizacionoj jedinici”, kažu iz Uprave.
Pojašnjavaju da kada se u ovakvim slučajevima okrivljenoj osobi naknadno uručuje prekršajni nalog, na dostavnici se upisuje datum uručenja i taj se podatak unosi u bazu podataka.
“Naglašavamo da se ne radi o izdavanju prekršajnog naloga nakon nastupanja zastare, već o uručenju uredno izdatog prekršajnog naloga koji ranije nije bio uručen okrivljenoj osobi”, navode iz Uprave policije.
Murtezić objašnjava da se prekršajni postupak ne može ni pokrenuti ni voditi nakon proteka određenog vremena u zavisnosti od visine kazne. Iako nije izričito rečeno, smatra Murtezić, nema sumnje da se o tome vodi računa po službenoj dužnosti, a ne po prigovoru stranke, što obavezuje i policiju i sud.
“Postavlja se pitanje pravičnosti, ali i trošenja resursa”, kaže Murtezić i dodaje da “vjerovatno se radi samo o hronološkom radu po automatizmu, ali ovo je sigurno pitanje o kojem treba raspravljati”.
Sarajevski advokat Senad Pizović smatra da nema subjektivne ni objektivne odgovornosti Suda u ovim slučajevima.
“Upoznat sam da nema dovoljno ljudstva, jer radi se o stotinama, hiljadama, desetinama hiljada vozila koja prekorače brzinu i treba sad to sve obraditi, i poznato mi je da tik pred istek zastare to MUP dostavi, te prekršajne naloge, licima”, kaže on i dodaje da do zastare ne dođe dok je predmet u MUP-u.
Pizović smatra da građani uglavnom znaju za institute zastare, te da kad podnesu zahtjev na sudsko odlučivanje, on ide sudiji koji zakazuje ročište za usmeni pretres, bez kojeg se ne može odlučivati.
“Kako je Sud pretrpan, sve i da zakaže u roku od 30 dana, opet će se probiti taj neki zastarni rok, tako da mislim da više odgovornosti ima, ali smatram da je ona objektivna, od strane policijskih službenika”, kaže on i dodaje kako je to mukotrpan posao i da policijski službenici ne mogu “povaditi sve te podatke i na vrijeme poslati da bi se izbjegao taj zastarni rok”.
Murtezić smatra kako je brojnost predmeta u Opštinskom sudu u Sarajevu anomalija i da bi ih teško obradili i veći sistemi.
“Notorno je da brojni predmeti dolaze pred sud pred sami istek roka ili nakon isteka. Nemam pouzdane podatke, ali vjerujem da sve sudije na prekršajnom odjeljenju rade daleko iznad predviđene norme, a teško je reći koliko bi neka reorganizacija u Sudu pomogla a da ne ugrozi rad na drugim odjeljenjima”, dodaje on.
Za rješavanje problema bilo bi potrebno da se podaci obrađuju u roku do dva mjeseca od kada kamera zabilježi prekršaj, smatra Pizović.
“A da bi to moglo biti moguće, moraju se posebna radna mjesta za to oformiti. Ja znam po svakoj policijskoj stanici dva do tri čovjeka to rade, danonoćno. Očito je to malo s obzirom na količinu prekršaja”, kaže on.
Murtezić smatra kako treba razmisliti o mogućnosti automatskog spajanja predmeta jer, između ostalog, postoji ogroman broj ljudi koji samo na jednom mjestu imaju zabilježeno nekoliko desetina prekoračenja brzine, a što su sve, prema sadašnjem sistemu, barem inicijalno, posebni predmeti.
“Tako i jedno neregistrovano vozilo koje se samo jedan dan duže vozi može ‘formirati’ desetak predmeta”, navodi Murtezić.
Iz sarajevskog Opštinskog suda su za “Detektor” potvrdili da će uskoro napraviti sastanke na kojim će govoriti o načinima rješenja problema zastare.
Izvor: Detektor