U okviru procesa evropskih integracija, Bosna i Hercegovina bi trebalo da uvede jedinstveni broj 112 za hitne slučajeve na teritoriji cijele zemlje, kao dio usklađivanja s praksama država članica Evropske unije.
Ovo je jedna od preporuka o kojima je razgovarano na devetom sastanku Pododbora za inovacije, informaciono društvo i socijalnu politiku između BiH i Evropske unije, koji je održan u onlajn formatu.
Predstavnici Evropske komisije pozdravili su pristupanje BiH programu EU – Digitalna Evropa, te izrazili očekivanje da će uskoro biti usvojen zakonodavni okvir u oblasti informacionog društva, usklađen s pravnom stečevinom Unije.
Na sastanku je bilo riječi i o uspostavljanju Korporacije javnih emitera, kao zajedničkog tijela za sva tri javna RTV emitera u BiH. Evropska strana posebno je istakla važnost finansijske održivosti, političke neutralnosti i nezavisnosti sistema javnih servisa, saopštila je Direkcija za evropske integracije BiH.
Evropska komisija pozvala je BiH da usvoji strategiju sajber bezbjednosti na državnom nivou, imenuje nadležna tijela i jedinstvenu kontakt tačku, te formira timove za hitne kompjuterske intervencije u slučaju bezbjednosnih incidenata. Takođe je naglašena potreba za donošenjem strateškog okvira za pristup širokopojasnoj mreži, čime bi se osigurao ravnomjerniji digitalni razvoj u svim dijelovima zemlje.
Tokom sastanka razgovarano je i o oblastima elektronskih komunikacija, informacionih tehnologija i medija, dok je u dijelu o socijalnoj politici i zapošljavanju akcenat stavljen na socijalnu inkluziju, ravnopravnost polova i podršku romskoj zajednici.
U segmentu posvećenom obrazovanju i kulturi, razmatrano je učešće BiH u Erasmus+ programu, podrška mladima, sportu i kulturi, kao i nastavak reformi u obrazovnom sistemu. Posebna pažnja posvećena je i istraživanju i inovacijama, s ciljem povezivanja BiH s evropskim istraživačkim prostorom i jačanja strateških kapaciteta u toj oblasti.
Sastanci pododbora, kakav je i ovaj deveti po redu, dio su redovnog dijaloga BiH i Evropske unije u okviru procesa pridruživanja i predstavljaju priliku za procjenu stepena usklađenosti domaćih politika i propisa s evropskim standardima.