Voćarstvo,kao najrespektabilnija hrana, poslednjih je  godina u  ekspanziji.Prvi plodovi rane sorte “čačanska ljepotica”ubiru se ovih dana na obroncima Majevice .

Sa više od milion sadnica, svake godine izveze se oko 2 000 tona prve klase na evropsko tržište. A 90 % mještana ovog kraja na ovaj način obezbjeđuju egzistenciju za svoje porodice . Vremenske neprilike pričinile su šete na zasadima šljive, te je ove godine kvalitet nešto lošiji.Ipak ,prinosom su proizvođači i više nego zadovoljni.

Sedam decenija duga porodična  tradicija proizvodnje šljive na imanju Petra Boškovića , zasnovana je na površini od oko 3 hektara. Ove godine je,kaže,izuzetno dobar prinos.Ipak, kvalitet je nešto lošiji te će rod, u najvećoj mjeri , dati za industrijsku preradu.

-“Prva klasa šljive namijenjena je za tržište EU, ipak zadovoljan sam da prodam, bilo gdje . Godina je jako teška za proizvodnju”,kaže Petar Bošković.

Cijena na nivou prošlogodišnje

Ovogodišnjom cijenom proizvođači nisu zadovoljni .Ostala je na prošlogodišnjem nivou a svi imputi u proizvodnji poskupili su od 50% do 70 %.

Zijad Smajić, proizvođač i vlasnik otkupne stanice “Agro Koraj “kaže da su cijene ove godine od 0,90 do 1,20 KM/kg .

“Cijena je na nivou prošlogodišnje , što na sva ova poskupljenja proizvodnju čini neisplativom . Zarada će ove godine biti daleko manja .Cijena industrijske šljive je oko 0,50-0,60 KM/kg. “, ksaže Smajić.

Problem radna snaga

Problem  nedostatka radne snage sve je izraženiji. Dnevnice se,kažu proizvođači, kreću od 50 do 70 KM. Ipak, berače je sve teže naći.

“Ja imam dva hektara pod šljivom, kada dođe berba ne znamo šta ćemo. Radimo ja i moja porodica,jer ne možemo naći radnike . Imam sdega dvojicu i to starijih berača. Mladi se stalno žale kako nema posla ,a niko neće da dođe da bere šljive danas za dnevnicu od 70 maraka ” kaže Bošković

I ove godine ,nadaju se proizvođači, da će posredstvom otkupljivača uspjeti na evropsko tržište izvesti oko 2000 tona šljive. Ostatak će otići u preradu.Nadaju se podršci nadležnih kada je riječ o plasmanu i podsticajima za ovu proizvodnju ,koja je uprkos dobrim klimatskim uslovima i velikom razvojnom potencijalu , ugušena malim ulaganjima i nekontrolisanim uvozom.

Bijeljina.com