Procjene Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da globalno gubimo oko 7 miliona života godišnje zbog zagađenja vazduha, ne samo spoljašnjeg, nego i unutrašnjeg.

U intervjuu za “N1”, vodeći američki neuronaučnik profesor Ted Doson upozorio je da zagađeni vazduh ne šteti samo plućima već direktno oštećuje mozak i može biti povezan s razarajućim oblicima demencije.

Bosna i Hercegovina se već godinama nalazi pri vrhu liste najzagađenijih zemalja Evrope. Zdravstvene posljedice osjećamo svi, ali je pitanje da li je iko spreman da djeluje.

U Novom danu aktualizujemo ovu temu, a gost pomenute televizije bio je Mirza Palo iz Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u BiH.

Uticaj zagađenog vazduha na zdravlje

“Zagađeni zrak značajno utiče na zdravlje pojedinaca, posebno čestice PM10 i PM2,5 mikrometara“, upozorava Palo.

Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje vrlo restriktivnu mjeru – 5 mikrograma po metru kubnom godišnjeg prosjeka, što je za većinu stanovništva u svijetu nedostižno. Evropska unija preporučuje nešto blažu granicu od 25 mikrograma po kubnom metru. Međutim, Bosna i Hercegovina je iznad oba prosjeka.

“U toj smo situaciji da je visoko zagađenje kontinuirano tokom cijele godine“, ističe Palo i dodaje:

“Problem je što zagađenje često nije vidljivo, reagujemo tek kada ga vidimo ili osjetimo”.

Posljedice na organizam

Prema njegovim riječima, Svjetska zdravstvena organizacija i druge institucije istražuju kako zagađenje vazduha utiče na sve metaboličke sisteme. Posebno su ugroženi kardiovaskularni sistem i mozak, a povećava se i rizik od moždanih udara.

Procjene SZO-a pokazuju da globalno gubimo oko 7 miliona života godišnje zbog zagađenja.

U sredinama gdje se kuva i loži u zatvorenom prostoru, unutrašnje zagađenje je posebno izraženo.

“Čak i kod nas, gdje se ne kuva toliko u zatvorenom, imamo problem s unutrašnjim zagađenjem, kojeg često nismo svjesni. Problem predstavljaju, na primjer, itisoni i tepisi“, naglašava Palo.

Složenost problema i izazovi za vlasti

Vlasti su svjesne problema, ali zagađenje vazduha predstavlja vrlo intersektorski izazov.

“Prošle godine, 2023, radili smo procjenu ugroženosti u BiH i pokazalo se da je zagađeni vazduh najveći problem“, kaže Palo, i dodaje:

“Razlog za to je što je mnogo sektora uključeno, zdravstvo vidi posljedice, ali tu su i energetika, industrija, saobraćaj i putna infrastruktura. Nažalost, i geografija igra veliku ulogu”.

Kada se poredi zapadni Balkan – BiH, Srbija i Sjeverna Makedonija su na sličnom nivou zagađenja i geografski su ograničene od mora. Nasuprot tome, Hrvatska, Crna Gora i Albanija imaju znatno povoljnije uslove zahvaljujući pristupu moru, vjetrovima i boljoj infrastrukturi.

Izvor: ATV