Interesovanje za rad u javnoj upravi za četiri godine je prepolovljeno, što potvrđuje i podatak nadležnih prema kojem je na raspisane konkurse za posao u republičkim institucijama u 2020. u prosjeku bilo 8,69 prijava kandidata po jednom radnom mjestu, dok je taj broj u prošloj godini pao na 3,63.
U izvještaju o radu Agencije za državnu upravu (ADU) RS navedeno je da su u 2023. godini zaprimili 907 prijava na javne konkurse za 250 radnih mjesta, što prosječno iznosi 3,63 prijave po radnom mjestu.
“Interesovanje za rad u držanoj službi pada, jer ona više nije ni svojim platama niti bilo čim drugim primamljiva kao što je nekada bila. To potvrđuje i podatak da smo u prosjeku 2020. godine imali 8,69 prijava na raspisane konkurse, dok je 2021. taj broj pao na 6,04, a 2022. dodatno skliznuo 5,19 prijava u prosjeku po jednom radnom mjestu”, kazao je “Glasu” direktor ADU Aleksandar Radeta.
Naglašava da je interesovanje na raspisane konkurse padalo i lani, odnosno kada se sve zbroji u prosjeku su na raspisane oglase za rad u organima javne uprave imali 3,63 prijave kandidata po jednom radnom mjestu.
Ovi podaci, naglašava Radeta, potvrđuju da interesovanje za zapošljavanje u javnoj upravi konstantno pada, a kao posljedicu svega pripisuje znatno veći rast plata u realnom sektoru u odnosu na javni.
“Uzmite samo za primjer da konobar sada ima platu od 1.500 maraka, a neko sa visokom stručnom spremom ko radi u upravi, kao što su na primjer diplomirani pravnici koji vode upravne postupke, mjesečno primaju 1.700 maraka”, kazao je Radeta.
Sa druge strane naglašava i da neko ko radi za najnižu platu od 900 maraka mjesečno sa troškovima toplog obroka i prevoza dobije 1.100 maraka, dok oni sa srednjom stručnom spremom u državnoj upravi imaju primanja od oko 1.200 maraka.
“Plate u javnoj upravi jesu rasle, ali u odnosu na troškove kojima su ti ljudi izloženi to je skoro pa neznatno. Sindikat traži da se izvrše korekcije plata u javnoj upravi zbog rasta minimalca jer su sada pa skoro izjednačeni oni koji imaju završeno osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. U dosta slučajeva ne odskače nešto puno više ni onih sa visokom stručnom spremom”, poručio je Radeta.
U Srpskoj se već duže priča i o novom zakonu o državnim službenicima, koji bi trebalo da dovede do pravičnijeg zapošljavanja u javnom sektoru, a Radeta, koji je bio član radne grupe za izradu tog zakonskog rješenja navodi da su oni svoj posao završili polovinom prošle godine.
“Zašto taj zakon ne ide u proceduru dalje ja stvarno ne znam”, rekao je Radeta i dodao da se o tome zakonu priča u Srpskoj skoro deceniju.
Iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave juče nismo dobili odgovore šta je sa pomenutim zakonom, odnosno zašto ga ne šalju u proceduru usvajanja i da li će to uopšte uraditi u skorije vrijeme.
U izvještaju o radu ADU navedeno je da je u Centralnom registru kadrova na kraju 2023. godine bilo 5.730 osoba, od kojih je 3.950 sa statusom službenika, a 1.780 sa statusom namještenika.
“Od ovog broja žene čine 55,3 odsto ili 3.173 zaposlene, a muškarci 44,7 ili 2.557 zaposlenih”, navedeno je u izvještaju o radu Agencije za državnu uprav