Prva pomisao na rijeku Neretvu jeste grad Mostar ili Konjic, koji je poznat po raftingu, specifičnom za ovo područje. Međutim, većina građana ne zna da Neretva izvire u Republici Srpskoj i to na teritoriji opštine Gacko, a na granici s Kalinovikom ulivanjem dva planinska izvora se širi i nastaje rijeka koja je prirodno blago.

Naime, spajanjem dva planinska izvora Pridvorice i Krupca nastaje čarobna Neretva, koja se od Pridvorice do sela Ulog, koje je centar ovog područja, proteže dužinom od 20 kilometara.

Gornji tok rijeke Neretve, kako ga ekolozi nazivaju, specifičan je po mnogo toga, a tome u prilog ide i podatak da su biolozi na ovom području ustanovili oko dvije hiljade biljnih i životinjskih vrsta.

Hladna Neretva je tolika čista da se u bilo kom trenutku možete napiti vode direktno iz rijeke, bez pomisli da je ona zagađena, a u njoj plivaju ribe kojih nema nigdje u svijetu.

U toplim ljetnjim danima bez problema se možete rashladiti u njoj, a o tome najbolje svjedoči lokalno stanovništvo, koje se od svog rođenja kupa u hladnoj Neretvi.

Da biste zaista vidjeli koliko je magično područje gornjeg toka rijeke Neretve, morate ga posjetiti, jer planine koje ga okružuju, kao i priroda koja ostavlja bez riječi, čine ga draguljem ovog kraja, te je upravo iz tog razloga Centar za životnu sredinu Banjaluka odlučio da ovo područje zaštiti od uništavanja.

Naime, ekolozi ovog centra su prije godinu dana, zajedno sa svojim partnerima, izradili studiju za proglašenje gornje Neretve zaštićenim područjem, koju su u dalju proceduru uputili resornom ministarstvu u Srpskoj, te se nadaju pozitivnom ishodu.

Međutim, glavni problem, odnosno planirano uništavanje ove rijeke nastaje onog momenta kada je odlučeno da se na Neretvi, odnosno od izvora Pridvorice do sela Ulog, izgradi sedam malih elektrana, koje bi uništile ne samo rijeku, nego i svih dvije hiljade biljnih i životinjskih vrsta koje svoje stanište pronalaze baš na ovom području.

Naime, koncesije za izgradnju sedam malih elektrana u gornjem toku Neretve dobilo je, prije nekoliko godina, preduzeće “Marvel” iz Istočnog Sarajeva, inače poznato po izgradnji stambenih blokova, čiji je vlasnik rodom iz okoline Kalinovika.

Selo Ulog je centar ovog područja i nalazi se na teritoriji opštine Kalinovik. Nažalost, zbog migracije stanovništva u okolne opštine ili gradove, mještana nema mnogo, svega njih 11, koji su, kako kažu, spremni svojim tijelom da brane gradnju planiranih elektrana.

Iako je trenutno u selu samo 11 mještana, veliki je broj i onih koji su se iselili, ali su spremni da podrže lokalno stanovništvo u borbi koju vodi da sačuva svoje selo i svoju rijeku.

Jedan od njih je i ribočuvar Boban Škrkar, inače iz Kalinovika, koji u centru Uloga ima kafanu “Neretva” u kojoj se okupljaju mještani.

“Neretva je pravi biser, ono što ona čini zajedno sa svojim pritokama, rijetko gdje se može naći. U njenom slivu plivaju potočna (jadranska) pastrmka i riječni rak, koji se inače nalaze samo u rijekama koje su toliko čiste da se iz njih može piti voda”, rekao je on.

Kako je dodao, ovdašnje stanovništvo, ali i brojni turisti koji sve češće dolaze u obilazak ovog područja, dive se nepreglednim pejzažima.

Škrkar ističe da je Neretva toliko čista da se u svom životu više puta napio vode iz nje nego iz česme.

“Srećan sam zbog toga što je pokrenuta inicijativa za zaštitu gornje Neretve i čvrsto vjerujem da će uspjeti. To što oni planiraju graditi je pravo zlo, nije mi jasno zašto uništavamo rijeku kada možemo s njom da živimo, da oživimo ovo područje”, kazao je on.

Vladimir Topić, koordinator programa “Energija i klimatske promjene” u Centru za životnu sredinu, ističe da je izvor Neretve veoma važan, ali, kako dodaje, još važnije su njene pritoke.

“Izvori Krupac i Pridvorica rijeci daju snagu. Često sam u Ulogu, sa mještanima imam odličnu komunikaciju, ali i podršku, što svima u Centru daje vjetar u leđa u zamisli da sačuvamo ovo područje. I na dobrom smo putu. Od Pridvorice do Uloga planirana je izgradnja sedam malih hidroelektrana. To znači da bi rijeka, na svakih nekoliko kilometara, bila pregrađena i spakovana u cijevi. Ono što je važno jeste to da je ovo područje jedno od najvažnijih po pitanju biodiverziteta, ali i zbog autohtone vrste, odnosno zbog potočne pastrmke koja je pravi dragulj i po čemu je, između ostalog, ovaj kraj i prepoznatljiv”, rekao je Topić.

Kako je kazao, buduća zaštita područja neophodna je kako bi se očuvala ova cjelina, jer riječ je o području netaknutom od industrijskih zagađenja.

Igor Vejnović, programski direktor za jugoistočnu Evropu međunarodne organizacija “The Nature Conservancy”, ističe da je očaran ljepotom ovog područja.

Naime, ova organizacija je lider inicijative “Zajedno za rijeke”, u okviru koje je, zajedno sa Centrom za životnu sredinu, podnesena inicijativa za zaštitu gornjeg toka rijeke Neretve. Inicijativa djeluje na području BiH, Hrvatske, Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore, s ciljem da zaštiti 400 kilometara najvrednijih rijeka.

Za sada su, za godinu dana, uspjeli da zaštite dvije rijeke u Hrvatskoj, Tončicu i Mrežnicu, te Bistricu u Crnoj Gori.

“Područjem treba upravljati na način koji bi štitio prirodu i donosio dobrobit lokalnom stanovništvu”, istakao je Vejnović.

Kao što je poznato, prema njegovim riječima, u Bosni i Hercegovini su na njihovoj listi prioriteta Vrbas, Buna i gornja Neretva.

“Gornja Neretva je poseban biser, vrijedan ne samo na nivou Balkana, nego i na nivou Evrope. Balkan je inače tačka značajna po biodiverzitetu, a gornja Neretva je, u tom smislu, Balkan u malom”, istakao je Vejnović.

Potpredsjednica Centra za životnu sredinu Anja Dragomirović ističe nadu da će ovo postati zaštićeno područje.

“Nakon proglašenja zaštićenog područja, treba usvojiti još mnoge dokumente kojima će se precizirati šta je na tom području poželjna aktivnost, a šta se ovdje ne smije raditi”, rekla je Dragomirovićeva.

Izvor: Nezavisne / Foto: Dijana Petrušić