Banja Luka, 27. juni 2024. godine: U okviru projekta Zeleni ekonomski razvoj – GED, koji finansira Švedska, UNDP je u Banja Luci organizovao informativni događaj pod nazivom “Nova era poslovanja: CBAM izazovi i prilike u BiH s fokusom na obnovljive izvore energije”.

Događaj je bio namijenjen mikro, malim i srednjim preduzećima (MMSP) s ciljem da im se kroz stručnu panel – diskusiju, predstavljanje uspješnih primjera i umrežavanje, olakša razumijevanje izazova i prilika koje donosi Uredba EU o Mehanizmu za prilagođavanje granice ugljika (CBAM), s posebnim naglaskom na potrebu uvođenja novih tehnologija i obnovljivih izvora energije u njihovo poslovanje.

Foto: Vedran Pecikoza, Sektor za energetiku i okoliš, UNDP u BiH

U uvodnom dijelu prisutnima se obratio Vedran Pecikoza:

“Današnji događaj je okupio stručnjake, praktičare, akademsku zajednicu, donosioce odluka kako bi razgovarali o CBAM mehanizmu prilagođavanja granica ugljenika. Naš cilj je da ovaj izazov, koji je pred nama, pretvorimo u priliku kojom ćemo u narednom periodu kroz sinergiju svih učesnika u ovom procesu dovesti do rezultata i uspjeha za teritoriju cijele Bosne i Hercegovine”, naglasio je Pecikoza.

Na pitanje novinara, na šta da obrate pažnju različite zajednice, kao što je poslovna, akademska i slično, kako bi sinergija funkcionisala,  odgovorio je:

“Prvenstveno tu su mala i srednja preduzeća koja su nosioci ekonomije jedne zemlje. Oni moraju biti spremni za ovo što dolazi. U oktobru 2023. je počelo, a u 2026. će to već biti izazov, jer tada već kreće naplata tzv. karbonske takse. Akademska zajednica će dati tehničku pomoć. Međunarodni donatori su tu da pruže svoje tehničko znanje i svoju pomoć.”

Učesnike je interesovalo i na koji način preduzetnici mogu dobiti pomoć.

“Mi ćemo pomagati i kroz grantove, i kroz određenu finansijsku pomoć, prvenstveno malim i srednjim preduzećima, da njihovi proizvodi budu kreirani kroz obnovljive izvore energije”, zaključio je Pecikoza.

Prisutnima se obratio i prof. dr Azrudin Husika, koji je vanredni profesor na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, pojašnjavajući  uvođenje CBAM taksi i kakve će posljedice imati na ekonomiju i prilagođavanje?

“Finansijski i tržišni mehanizam koji je EU uvela svima onima koji ne plaćaju naknade za emisije ugljen – dioksida, tako da je to samo izravnavanje, da uslovi poslovanja budu isti firmama u Bosni i Hercegovini, kao u regionu, s jedne strane, i u Evropskoj uniji, s druge strane. U zavisnosti od preduzeća do preduzeća, zavise i posljedice, a najviše od toga kako će se preduzeće postaviti, tj. kako će birati dobavljače koji manje emituju ugljen – dioksida u svojoj proizvodnji, zatim da MSP ulažu u mjere energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, ne samo zbog uvođenja naknada za emisiju, nego što to postaje jedan opšti trend koji za rezultat ima jačanje konkurentnosti MSP. Trebamo čitav taj sistem gledati kao motivaciju za ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine, tj. da ubrazmo investicije u obnovljive izvore energije, što naša MSP rade, ali ne još uvijek u dovoljnoj mjeri, jer uvijek neke investicije nisu isplative. Uvođenem ove naknade  mnoge investicije će postati isplative i to će onda značiti jedan investicioni ciklus zapošljavanje, uvođenje novih tehnologija koje manje emituju C02, pogotovo zagađujućih materija. To je nama posebno interesano, a pogotovo u zimskim periodima u skoro svim dijelovima BiH”, naglasio je Husika.

Na novinarsko pitanje da li će BiH u ovom kratkom roku uspostaviti ovaj model koji će olakšati makar izvor električne energije, profesor dr Azrudin Husika odgovara da treba biti optimista.

“Međutim, nemamo jasne političke odluke da idemo ka uspostavljanju sistema trgovanja emisijama na onom obliku i u onom obimu kao što je to u zemljama EU, tako da mislim da neće, ali, hajde da se potajno nadamo. To nikako ne isključuje primjenu CBAM, nego nam omogućava da novac koji prikupimo po osnovu naknada za emisije u vazduh, emisije ugljen – dioksida, trošimo unutar države, da to ostaje u budžetima institucija u Bosni i Hercegovini i da na taj način imamo bolji ekonomski razvoj. Ukoliko BiH, ipak, u ovom prelaznom periodu do 2026. godine uvede sistem trgovanja emisijama, sve ono što platimo od naknada za emisije u Bosni i Hercegovini, biće priznato prilikom izvoza u zemlje EU”, ističe Husika.

Prisutne je zanimalo i koliko su naši poslovni ljudi i zajednica svjesni toga, te da li postoji pritisak prema politici da se nešto uradi?

“Jedan dio zajednice je svjestan, međutim, ove dvije godine ovog prelaza vide isključivo kao neku borbu i nastojanje da sastave svoje izvještaje  o emisijama C02 i još uvijek ne razmišljaju o investicijama kojima bi smanjili svoju emisiju. Tu im treba pomoći oko izvještavanja o emisijama, što su dužni prilikom izvoza u EU, i da im to postane rutina i tu je zadatak na različitim strukovnim udruženjima i organizacijama, državnim institucijama na različitim nivoima i privrednim komorama, da pomognu MSP da ne gube puno vremena na to, već da se usmjere na ulaganje u smanjenje potrošnje energije, a pogotovo iz fosilnih goriva”, kaže Husika.

Na kraju ovog  informativnog događaja profesor dr Azrudin Husika dao je i odgovor na novinarsko ptanje da li naš energetski miks favorizuje našu privredu u odnosu na način dobijanja energije?

“Ako govorimo o električnoj energiji, on nije blagonaklon spram propisa, jer između 60 i 70% na nivou čitave države dobijamo iz uglja, kada govorimo o električćnoj energiji i to su još postrojenja koja su u prosjeku dosta neefikasna. Tako da imamo po jednoj jedinici proizvoda 1MWh relativno visoku emisiju C02. Ukoliko ne budemo mijenjali taj miks, to će opterećivati svaki izvoz iz BiH”,kaže Husika.

Zaključak je nakon ovog razgovora da su energetski izazovi koji su pred nama neizbježni, samo se postavlja pitanje, kako će donosioci vlasti reagovati na izazove koji se postavljaju pred privredom, jer mi te procese ne možemo usporiti, niti zaustaviti.

Bijeljina.com