U situaciji kada Bijeljina ima oko 46.000 registrovanih automobila i kada ima svega oko 800 regulisanih javnih parking – mjesta, iluzorno je pričati o lako rješivom problemu parkiranja u gradu, pogotovo u centralnom gradskom jezgru, gdje svakodnevno saobraća i svaki čas se zaustavlja više hiljada autmobila. Godinama se u Bijeljini priča o neophodnosti izgradnje javnih parking – garaža.
Planskim dokumentima predviđena je izgradnja dvije javne garaže, na lokaciji iza Robne kuće “Emporium”, te iza “Bleda”. Iako bi se izgradnjom ove dvije garaže obezbijedilo dodatnih 250 do 300 parking – mjesta, sve je to kap u moru problema vezanog za regulaciju i rasterećenje saobraćaja u centru grada. Građani našeg grada dugo pamte i znaju da se godinama već priča o ovoj problematici, ali da niko ne preduzima konkretne poteze na njenom rješavanju.
Pero Pantić, naš sugrađanin, kaže da je čestim izmjenama regulacionih planova Gradska uprava udovoljavala zahtjevima investitora koji su gradili stambeno – poslovne objekte bez dovoljno parking – mjesta.
“Poznato je da su investitori plaćali “nepostojeća” parking – mjesta po 10.000 KM. Koliko se po tom osnovu slilo novca u gradski budžet, to niko od nas ne zna. Tim novcem trebalo je rješavati problem javnih garaža. Sada vlasnici stanova imaju po dva, pa i tri automobila koje koriste članovi njegove porodice. Nekada se planski gradilo, za svaki stan obezbjedjivano je jedno parking – mjesto. Imamo veliki broj zgrada bez parking – prostora, što dodatno komplikuje situaciju u gradu”, kaže Pantić.
Bogoljub Stjepanović trenutno živi u Beogradu. On kaže da je problem parkiranja izražen i u velikim gradovima, tako da ni Bijeljina u tome nije izuzetak.
“Sada se ponašamo po principu, ko prije djevojci, njegova djevojka. Ko prije pronađe parking – mjesto, on ga i zauzima. Parola je, snađi se”, kaže Stjepanović.
Nedeljko Krsmanović trenutno živi u Minhenu. On kaže da ni u njemačkim velikim gradovima nije lako pronaći parking – mjesto.
“Veći grad, veći problemi. Međutim, tamo se problemi rješavaju. Ovdje se sve nekako, imam takav utisak, gura pod tepih, sve je usporenije. Kao da svi oni koji o tome odlučuju žele da te probleme ostave nekome drugom, da ih on rješava. U Minhenu je sat parkiranja četiri do pet eura, pa vi vidite onda kako ćete se organizovati tokom dana ili tokom jednog sata”, kaže Krsmanović.
U Ulici prvog decembra u Bijeljini , vlasnik manje parcele smislio je zgodan način da zaradi novac. Izgradio je šest garaža za iznajmljivanje koje su tokom cijele godine popunjene. Uz garažu, vlasnik automobila može iznajmiti i manje spremište.
Pitali smo investitore na gradilištu novog stambeno – poslovnog objekta u Majevičkoj ulici, kakva je mogućnost da se kupi nova garaža u suterenu objekta. Osim novih vlasnika stanova, garaže mogu kupiti i oni koji žive na nekoj drugoj lokaciji. Broj garaža za prodaju je ograničen, dok cijena jedne takve garaže, od petnaestak kvadrata, iznosi 18.000 KM.
Da se gradskle vlasti moraju ozbiljno pozabaviti izgradnjom javnih garaža, to je više nego evidentno. Jedno od mogućih rješenja je i promjena prevoznih sredstava, prelazak iz automobila na bicikl.
I za tu opciju neophodno je obezbijediti uslove, kao što su jasno i precizno obilježene biciklističkih staza i koridora, kao i određivanje mjesta za parkiranje dvotočkaša. Da bi izašao iz saobraćajnog haosa, grad mora pronaći najbolja rješenja za vlasnike četvrotočkaša, ali i za brojne turiste koji sve više posjećuju Bijeljinu, pogotovo u ljetnjim mjesecima.
Dragana Gajić, direktor Građevinskog preduzeća “Tehnika inžinjering” kaže da ovo preduzeće za svaki novi stambeno – poslovni objekat gradi onoliko garažnih mjesta u suterenu zgrade i parking – mjesta oko zgrade, koliko ima stanova i poslovnih prostora u novom objektu.
“Vi ne možete dobiti građevinsku dozvolu, ukoliko niste ispunili taj uslov. Nekada su investitori plaćali nedostajuća parking – mjesta Gradskoj upravi, ali se za tu odluku ispostavilo da je nezakonita. Sada svaki vlasnik stana ili poslovnog prostora mora imati obezbijeđeno parking ili garažno mjesto”, kaže Dragana Gajić.
Bijeljina.com