Da ni život ni smrt nisu jeftini, potvrđuju i cijene grobnih mjesta, koje se kreću od oko 700, pa sve do 1.400 KM, u zavisnosti od grada i groblja, a neki kubure i sa nedostatkom prostora.

Grobno mjesto u Banjaluci

Tako se u Banjaluci cijena grobnog mjesta razlikuje u zavisnosti od toga da li se kupuje na groblju u Vrbanji ili na Pobrđu.

“Cijena grobnog mjesta na lokaciji Vrbanja iznosi 1.400 KM, dok je na lokaciji Pobrđe 994,50 KM sa PDV-om”, istakli su za “Nezavisne novine” u “Gradskom groblju” Banjaluka, dodajući da je za održavanje grobnih mjesta na godišnjem nivou potrebno izdvojiti još 24 KM.

U odnosu na Banjaluku, koja je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini, u najvećem gradu BiH, Sarajevu, kupovina zemljišne parcele sa uračunatom godišnjom naknadom košta 1.178,50 KM, a kako navode iz sarajevskog “Pokopa”, trenutno nemaju raspoloživih mjesta za rezervaciju. Oni, takođe, nude i mogućnost izgradnje nadgrobnog spomenika.

“Kupovina grobnog mjesta sa izgrađenim nišanima i sa uračunatom godišnjom naknadom košta 5.683 KM. Kupovina grobnog mjesta sa izgrađenim spomenikom i sa uračunatom godišnjom naknadom košta 6.443,10 KM”, ističu oni i dodaju da je za godišnje održavanje potrebno izdvojiti 8,5 KM.

Nešto jeftinija rezervacija mjesta za vječni počinak je u Laktašima, gdje za grobno mjesto u gradskom groblju, kojim upravlja Komunalno preduzeće “Komunalac” iz ovog mjesta, treba pripremiti 800 KM.

Grobno mjesto u Bijeljini

Manje od 700 KM za grobno mjesto izdvajaju Bijeljinci, a kako za “Nezavisne novine” navode u Javnom komunalnom preduzeću “Gradsko groblje”, cijena jednog kompletno uređenog mjesta je 678,60 KM.

“Tu se podrazumijeva grobno mjesto čija je cijena 351 KM i izrada staze oko grobnog mjesta, te izrada parapeta iznad grobnog mjesta, čija je cijena 327,6 KM, što ukupno iznosi 678,60 KM”, navode oni.

I dok jednima prostora ponestaje, drugi tih problema nemaju. Na lokaciji Pobrđe, kako kažu za “Nezavisne novine” iz “Gradskog groblja” Banjaluka, prostorni kapaciteti za sahranjivanje preminulih osoba su pri kraju, odnosno ne postoje infrastrukturni kapaciteti za veći obim sahranjivanja umrlih osoba u budućem periodu.

“Na osnovu projektne dokumentacije i urbanističko-tehničkih uslova, iz ‘Gradskog groblja’ Banjaluka predloženo je proširenje infrastrukture na lokaciji Vrbanja za dio predviđene II faze, otprilike 4.700 grobnih mjesta, koja bi prema procjenama zadovoljila potrebe sahranjivanja u narednih 10 godina”, istakli su oni, dodajući da zbog popunjavanja postojećih kapaciteta pristupanje realizaciji nove faze izgradnje infrastrukture smatraju neophodnim tokom ove godine.

Od devet grobalja kojima upravlja sarajevski “Pokop”, samo je groblje Vlakovo aktivno, odnosno otvoreno za ukope.

“Na ostalim grobljima moguće je obaviti ukope samo u prethodno obezbijeđeno, odnosno rezervisano grobno mjesto”, ističu oni za “Nezavisne novine”.

Gradsko groblje u Laktašima ima dovoljno mjesta, kao i “Gradsko groblje” u Bijeljini.

“Na svim grobljima kojima gazduje ‘Gradsko groblje’ postoji dovoljno mjesta za sahranjivanje, a ako posebno posmatramo Novo gradsko groblje, u toku 2023. godine groblje je prošireno na južnu stranu radi dodavanja kapaciteta prostora za sahranjivanje pravoslavaca, koji je potpuno uređen i spreman za korištenje, i dovoljan za naredni period od tri ili četiri godine”, ističu u bijeljinskom “Gradskom groblju”.

Iako mnoga preduzeća koja se bave ovom djelatnošću godinama nisu podizala cijene usluga, kako ističu, usljed inflacije na to će biti primorani.

“Uz postojeću stopu inflacije, povećanje minimalne cijene rada, rast cijena goriva i energenata, povećanje cijena svih vrsta robe i usluga od strane dobavljača, povećanje naknade za održavanje i povećanje cijena pogrebnih usluga neophodno je kako ‘Gradsko groblje’ Banjaluka ne bi došlo u nezavidan finansijski položaj i kako bi se održao adekvatan nivo pružanja ovih usluga građanima”, navode oni, dodajući da će zahtjev za povećanje cijena usluga uputiti Skupštini grada Banjaluka.

Poskupljenjima svjedoče i u bijeljinskom “Gradskom groblju”, međutim, kako ističu, nadaju se da ih inflacija neće primorati na poskupljenja usluga.

“Sadašnja uprava pokušava, u saradnji sa svojim osnivačem gradom Bijeljina, da nadomjesti tu razliku, jer se vodimo našom startnom vodiljom da je ovo ipak javno preduzeće koje treba da posluje u službi javnosti i naroda, a ne da bude isključivo profitabilno”, kažu oni.

Izvor: Nezavisne