Uticaj rudarenja litijuma na životnu sredinu i zajednice

28.04.2024. - Društvo

Da li može jedan rudnik da donese prosperitet i ekonomski razvoj, ukoliko ćemo potomstvu ostaviti razoreno zemljište, zagađenu vodu, zagađeno zemljište i vazduh, istakla je na javnoj tribini koja je danas održana u Centru za kulturu “Semberija”, Snežana Jagodić Vujić iz Ekološkog udruženja “Eko put”. Javna tribina je posvećena uticaju rudarenja litijuma na životnu sredinu i lokalne zajednice.

“Cilj je da se dobiju odgovori na pitanje, šta znači ispitivanja litijuma i drugih minerala na ovom području i kako će se to odraziti na životnu sredinu ovog područja. Nas zanima, da li postoji drugi način eksploatacije ruda koji neće ugrožavati područje Lopara i drugih opština, odnosno kompletne regije sjeveroistočne BiH i istočne Srbije. Svi mi moramo sebi svakodnevno postavljati pitanja, kako to mi možemo učestvovati u razvoju vlastitih zajednica, prirodnih dobara, naše tradicije i našeg zdravlja”, izjavila je Snežana Jagodić Vujić, naglasivši da je zaštita voda jedan od prioriteta svih nas.

Vujićka je tom prilikom naglasila da Majevica treba da postane zaštićeno područje, kako je i planirano Prostornim planom Republike Srpske, te da je borba civilnog društva i ekoloških udruženja za realizaciju te ideje tek počela i da će trajati do njenog ispunjenja.

Osjećamo veliku odgovornost prema potomstvu

Gradnačelnik Bijeljina Ljubiša Petrović zahvalio je profesorima sa Beogradskog univerziteta koji su uzeli učešća na ovoj javnoj tribini, kako bi objasnili šta bi eventualna eksploatacija rude litijuma donijela kompletnom regionu i u kojoj bi mjeri mogla ugroziti budući Park prirode – planinu Majevicu, ali i druga područja u blizini ove planine.

 “Ovdje su, uz bijeljinska ekološka udruženja, prisutni ekološki aktivisti sa Ozrena i iz Tuzle. Pred nama je istrajan i trnovit put za očuvanje naših šuma, rijeka, planine Majevice, našeg zemljišta i vazduha. Organizovali smo javne tribine, štampanje reklamnog i propagandnog materijala, sve u cilju da ukažemo na značaj naših prirodnih bogatstava, našeg eko – sistema, flore i faune, svega onoga što znači opstanak ljudi na ovim prostorima. Osjećamo veliku odgovornost prema budućim generacijama koje treba da uživaju u resursima koje imamo. Ovo je zajednička borba svih nas, kako bi naša djeca imala srećno djetinjstvo, da bismo mogli piti zdravu i čistu vodu”, istakao je gradonačelnik Ljubiša Petrović.

Kakvi su rizici za životnu sredinu?

Profesor doktor Ratko Ristić sa Šumarskog fakulteta u Beogradu govorio je o rezultatima istraživanja čiji je cilj bio da odgovori na pitanje – da li je rudarenje rješenje za pitanje našeg ekonomskog napretka i kakvi su rizici za životnu sredinu, podjednako za BiH i Srbiju.

“Sve ovo što mi govorimo treba da bude od koristi svakom čovjeku koji živi na ovim prostorima, bez obzira na njegovu nacionalnost. Dozvole za geološka istraživanja na ovim prostorima tražile su i dobile kompanije koje dolaze iz Kanade, Australije, SAD, Njemačke i drugih zapadnih zemalja. Postavlja se pitanje, zašto oni dolaze u Srbiju i BiH, ukoliko je Kanada stotinu puta veća od Srbije, Australija sedamdeset puta. Oni imaju sve moguće mineralne resurse.

Imaju svoje resurse, a dolaze na Balkan

Dolaze na Balkan, jer smo mi blizu EU i transportni troškovi su niski, standardi zaštite životne sredine su nikakvi, a sistemi su visokokoruptivni. Njihova djelatnost bi se ovdje njima itekako isplatila, jer bi malo ulagali na sanaciju, remedijaciju i zaštitu javnog zdravlja. Sve to oni ne bi mogli raditi u visokorazvijenim zemljama EU, Kanade ili u nekim dijelovima SAD. Jedan od primjera je namjera otvaranja rudnika bakra usljed plodne šumadijske ravnice, između Knića i Kraljeva, gdje bi trebalo desetine kilometara kvadratnih uništiti zbog eksploatacije bakra”, istakao je profesor Ristić, naglasivši da bi i eksploatacija litijuma u okolini Jadra i Loznice bila izuzetno rizičan posao. U sredinama gdje ljudi mogu odlično zaraditi i dobro živjeti od uzgoja borovnice, maline i drugog voća, neko pokušava da otvori rudnike i da isprazni ta područja od ljudi”, naglasio je profesor Ristić, istakavši da se ne smije pristati na to da nam zemljište i voda budu zagađeni teškim metalima, pogotovo zbog toga jer neko želi da rudnike otvori na podzemnim bazenima najkvalitetnije vode za piće u ovom dijelu Evrope.

Bijeljina.com