Izvoz u zemlje regiona, odnosno zemlje CEFTA je u prva dva mjeseca ove godine iznosio 381 milion KM i manji je za 33,6 odsto ili za trećinu u odnosu na isti period prošle godine.

Ovo pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH, u kojima se navodi da je uvoz iznosio 467 miliona KM, što je za 8,8 odsto više nego u istom periodu, te da je pokrivenost uvoza izvozom 81,7 odsto.

Iz Spoljnotrgovinske komore BiH su objavili da je BiH u prva dva mjeseca ostvarila ukupan obim razmjene od 6,9 milijardi KM, što je za 116,1 miliona KM ili dva odsto manje u odnosu na isti period prošle godine.

“Od toga ukupna vrijednost izvoza iznosi 2,6 milijardi KM, što je smanjenje izvoza za 373,2 miliona KM ili 12,65 odsto. Istovremeno je uvezeno robe u vrijednosti od 4,35 milijardi KM, što je više za 257,3 miliona KM ili 6% u odnosu na isti period prethodne godine. Prikazana kretanja spoljnotrgovinske razmjene utiču na vrijednosti neto izvoza, a posljedično i na rast bruto domaćeg proizvoda. Karakteristično je da sve zemlje zapadnog Balkana imaju slična kretanja (pad izvoza i povećanje uvoza) u prva dva mjeseca ove godine. Ovo nam govori o smanjenoj potražnji glavnih trgovinskih partnera, prije svega EU, gdje se plasira oko 70% proizvoda. Karakteristično je da padu izvoza BiH od 373,2 miliona sa oko 80% doprinose samo dva proizvoda, tj. tarife. Pad električne energije u referentnom periodu iznosio je oko 140 miliona KM, dok je pad tarife željezo i čelik iznosio oko 160 miliona KM.

Razloge ovakvih kretanja treba tražiti u promjenama cijene električne energije na berzama, odnosno stabilizacijom tržišta energenata i visokim troškovima proizvodnje i padom potražnje za čelikom i željezom u svijetu”, objasnili su iz STK BiH.

Dodali su da je u pojedinim industrijskim granama u BiH primjetna neodgovarajuća koncentracija ponude, s malim brojem privrednih subjekata.

“Promjenama na nivou jednog ili izrazito malog broja preduzeća značajno se utiče na ukupnu industrijsku granu i spoljnotrgovinsku razmjenu, što se i desilo u prva dva mjeseca ove godine. Kada je riječ o ključnim tržištima, primjetan je pad izvoza. Najveći obim razmjene već dugi niz godina imamo sa sljedećim zemljama: Hrvatska, Njemačka, Srbija, Slovenija, Austrija i Italija. Po ukupnom obimu razmjene najznačajniji partner iz EU je Hrvatska, s kojom je u analiziranom periodu ostvaren ukupan obim razmjene od 1,2 milijarde KM. U Hrvatsku smo izvezli robe u ukupnoj vrijednosti od 375,5 miliona KM, što je manje za 60,8 miliona KM ili 14%, dok smo iz Hrvatske istovremeno uvezli robe u ukupnoj vrijednosti od 849,8 miliona KM, što je povećanje od 70,8 miliona KM ili 9%. Od zemalja CEFTA najznačajniji partner je Srbija, s kojom smo ostvarili 823,9 miliona ukupne robne razmjene. U Srbiju je izvezeno robe u vrijednosti od 250,9 miliona KM, što predstavlja smanjenje za 114,3 miliona KM ili 31%, a istovremeno je uvezeno robe u vrijednosti od 572,9 miliona KM, što je povećanje od 34,7 miliona KM ili 6%”, istakli su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Ekonomista Igor Gavran rekao je za “Nezavisne novine” da ovi podaci jesu zabrinjavajući jer mi, nažalost, nemamo mnogo tržišta gdje ostvarujemo veći izvoz.

“EU je najvažnije, regija poslije toga (za neke profite obratno), a sve ostalo je manje važno (opet uz izuzetke). Nažalost, naš izvoz uglavnom se odnosi na sirovine, repromaterijale i energiju, a tu se cijene određuju na nivou svjetskog tržišta ili bar regionalnog i onda mi možemo jedino prilagođavati naše cijene tržištu. Jedina alternativa je traženje novih tržišta jer čekanje na oporavak tržišta je neizvjesno”, naglasio je Gavran.

Izvor: Nezavisne / Autor: Nemanja Vukojević / Foto: Nezavisne