Cijene zlata na svjetskom tržištu ponovo su krenule uzlaznom putanjom dostigavši prethodnih dana apsolutni istorijski vrhunac, što je prema riječima stručnjaka znak da su investitori nervozni i da se plaše novog kruga inflacije koja bi bila pogubna po evropsku ekonomiju.

Dugogodišnji trend rasta cijene ovog plemenitog metala nastavljen je i u prvim mjesecima ove godine, da bi početkom sedmice cijena zlata po prvi put premašila 2.100 dolara, odnosno oko 1950 evra po unci.

Prema statističkim pokazateljima, prosječni godišnji rast cijene zlata u evrima u posljednjih 20 godina bio je oko osam odsto, a posljednjih 12 mjeseci vrijednost zlata povećala se za više od 15 odsto.

Samo u posljednjih pet godina cijene zlata uvećane su za oko 60 odsto, a razlog tog rasta, tvrde stručnjaci, leži u nestabilnoj situaciji svjetske privrede. Problemi su počeli sa izbijanjem pandemije virusa korona, a krizu je produbila visoka inflacija širom svijeta usljed geopolitičkih igranki i sukoba u Ukrajini što je dovelo do rasta potražnje za zlatnim polugama i zlatnicima koji nose reputaciju sigurnog utočišta za kapital u nesigurnim vremenima.

Finansijski savjetnik i bivši broker sa Volstrita Vladimir Đukanović kaže za “Glas” da je trenutna ekonomska situacija u Evropi izuzetno loša uprkos činjenici da je inflacija značajno olabavila.

“Na sceni je pad potražnje što je i bio cilj podizanja referentne kamate. Njemačka je u recesiji, Engleska takođe i sada je veliko pitanje u šta će se ta recesija pretvoriti. Ako dođe do povećanja potražnje, pitanje je da li će se to pretvoriti u ekonomski rast ili ćemo imati još jednu rundu inflacije. Ukoliko budemo imali još jednu rundu inflacije, kao što je bio slučaj sedamdesetih godina prošlog vijeka kada je bilo nekoliko rundi, to će biti izuzetno loše po evropsku ekonomiju2, pojašnjava Đukanović.

On dodaje da je zlato najbolji zaštitnik od inflacije.

“Kada se plaše inflacije, ulagači pribjegavaju zlatu kao sigurnom čuvaru vrijednosti njihovog kapitala i svaki skok cijena tog plemenitog metala je određena indicija da su investitori nervozni. Kada su ulaganja u berzu i nekretnine rizična, svi se okreću zlatu i tako je kroz istoriju. Šta će biti dalje s cijenama to niko ne može prognozirati”, kazao je Đukanović i dodao da i indeksi na svjetskim berzama skaču i da je američka na vrhuncu.

Član Asocijacije zlatara Srbije Ljubiša Belovanović navodi da je kilogram zlata prije izbijanja pandemije virusa korona koštao oko 39.000 evra dok posljednjih dana premašuje 63.000.

“Za pet godina cijena je skočila za više od 24.000, a prave razloge, koji su doveli do toga, teško je dokučiti. Svima je jasno da je lani poskupjelo zbog rata u Ukrajini, kraha određenih banaka, ali šta je tačno izazvalo ovaj skok cijene u posljednjih sedam dana teško je zaključiti. Kreatori iz Njujorka i Londona svakodnevno dogovaraju cijenu zlata kako njima odgovara, a oni zarađuju i kad cijena raste i kad pada”, kazuje Belovanović za “Glas”.

On smatra je sve posljedica narušenih ekonomskih principa.

“Jedno je sigurno, a to je da cijena zlata više nema blage veze s ekonomijom. Toliko je naštampano evra i dolara bez pokrića da bi cijena zlata minimalno trebalo da bude 150.000 evra u odnosu na količinu novca koji se obrće”, dodaje Belovanović.

Uvoz i izvoz

U BiH je, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, lani uvezeno zlato i drugi plemeniti dragulji vrijedni 47,51 milion KM što je za oko tri miliona maraka manje u odnosu na 2022. godinu.

Kada je u pitanju izvoz, podaci pokazuju da je lani na ino-tržište plasirano zlata i draguljarskih predmeta vrijednih 33,84 miliona KM.  

Izvor: Glas srpske / Autor: Anita Janković Rečević