Kako da smanjim unos hrane? Ovo pitanje mnogi pacijenti postavljaju nutricionistima, a odgovor je u suštini jednostavan i lako primjenjiv za sve. Evo o čemu se radi.

Prvo, morate shvatiti da zapremina hrane i kalorijska vrijednost te hrane nisu isto. Kilogram kupusa nije ni zapreminski, a još manje kalorijski jednak kilogramu žu-žu peciva. Ako vam je cilj da smršate, karikirano to znači da umjesto žu-žu peciva jedete istu količinu kupusa. Tako u istu zapreminu hrane “staje” manje kalorija.

Druga stvar je jako bitna: morate se uobročiti. Priča o smanjivanju hrane dok se naizmjenično prejedate i gladujete je mrtvo slovo na papiru. Ni ne pomišljajte da preskačete obroke! Ako je tijelu potrebno X kalorija dnevno, taj X je potrebno podijeliti na takav način da nemate nagle fluktuacije šećera u krvi tokom čitavog dana. To se postiže sa tri glavna obroka i dvije užine (između doručka i ručka, kao i između ručka i večere). Tada vaš organizam nema potrebu da pravi “rezerve u slučaju nestašice”, prejedanje prestaje ili se smanjuje na najmanju mjeru.

Pitanje količine unosa hrane je povezano sa pitanjem porcija. Vaš mozak konstantno stvara sliku o realnosti u kojoj se nalazi, pa često povezuje količinu hrane na jednom tanjiru i količinu koja vam je potrebna. Ukoliko ne želite da se odreknete vašeg uobičajnog “menija”, svjesno smanjite porcije. Ostavite velike tanjire iz kojih često jedete i ubuduće servirajte hranu u malim salatnim tanjirima i nikako ne jedite bez njih.

Ne morate imati kuhinjsku vagu da biste znali koliko namirnica unosite. Vizuelizaciju hrane možemo predstaviti i pomoću poređenja. Na primjer ako hoćete da pojedete šniclu od 200 grama zamislite da je veličine špila karata. Ako vam je dosta 60-70 grama kuvanog pirinča, to je jednako zapremini dvije “kugle” sladoleda. Salata je kalorijski najsiromašniji dio obroka, iako je nutritivno jedan od bogatijih, pola čaše od 300 ml je oko 100 grama kupus salate u rastresitom stanju.

Evo nekoliko savjeta kako da smanjite unos hrane:

– Jedite polako. Ako ste navikli da brzo jedete, svjesno usporite i razmišljajte o svakom zalogaju. Vašem mozgu je potrebno dvadesetak minuta da registruje da je stomak pun, pa ako pretjerate sa brzim unosom hrane, nećete na vrijeme osjetiti da ste se prejeli.

– Ako vam je apetit jak, popijte čašu vode neposredno prije samog obroka, to će ga malo smiriti.

– Planirajte unaprijed šta ćete jesti i sami pripremajte obroke na zdrav način. Tada ćete biti sigurni da ćete unijeti nutritivno vrijedne namirnice i eliminisati one koje to nisu.

– Jedite dosta zelenog lisnatog povrća, naročito onog bogatog vlaknima, ono će vam smanjiti apetit. Takođe jedite dosta leguminoza koje sadrže vodorastvorljiva vlakna i bjelančevine.

Ipak, u ishrani ne pretjerujte ni u drugom smjeru. Pravilno izbalansiran obrok treba da vam zadovolji dnevne potrebe za svim nutrijentima, dakle tu treba da se nalaze uz vitamine, minerale i vlakna i ugljeni hidrati, masti i bjelančevine. Masti su potrebne jer od njih zavise mnogi biohemijski procesi u organizmu, baš kao što ugljeni hidrati daju energiju, a proteini grade tkiva, mišiće i cijelo tijelo.

Naravno, smanjivanje unosa hrane ide u smislu manjeg konzumiranja hrane, ali tada unosimo kvalitetnije namirnice. Smanjuje se unos zasićenih masnoća, a povećava nezasićenih. Ugljeni hidrati su nutritivno vredniji i sadrže više vlakana nego ranije (integralne žitarice). Proteini uz veći procenat korišćenja ribe (omega 3 masne kiseline) i nemasnog mesa, ali se preporučuju i bjelančevine biljnog porijekla (kikiriki, grašak, pečurke, itd), prenosi “Politikin magazin”.

Ako imate želju, naći ćete način. Kada nađete način, ostvarite cilj.

Izvor: Nezavisne