Kada bešika signalizira da je puna, trebalo bi što prije otići u toalet.
U suprotnom, odlaganje ove potrebe i čekanje može višestruko da naruši zdravlje. Oni koji su skloni da trpe i čekaju posljednji čas tjeraju svoju bešiku da skladišti veće količine urina, a zbog toga dolazi do njenog slabljenja. Osim toga, zadržavanje mokraće, praćeno nedovoljnim unosom vode može ozbiljno ošteti bešiku, dovesti do nevoljnog mokrenja, infekcija urinarnog trakta i kamena u bubregu.
Postoji i druga krajnost ove pojeve. Pojedine osobe često odlaze u toalet “za svaki slučaj” i kada ne osjećaju potrebu. Ova navika, takođe, može negativno da utiče na elastičnost i jačinu mišića bešike.
Urolozi kažu da zdrav čovjek urinira šest do osam puta tokom 24 sata. A ovo su moguće posljedice ako ne osluškujete fiziološke potrebe za mokrenjem:
Mokraćna bešika dio je urinarnog sistema i rezervoar mokraće unutar rastegljive mišićne strukture. Bešika skladišti mokraću koju stvaraju bubrezi i sa uretrom čini donji urinarni trakt. Kada se napuni nervni impulsi šalju informacije ka mozgu. Bešika je u suštini sloj unutrašnje kože, a zid bešike je uglavnom mišić i kao i ostali mišići u tijelu, ako se suviše naprežu bilo da se odlaže odlazak u toalet ili se u njega ide “za svaki slučaj” doći će do oštećenja.
Urinarna inkontinencija, odnosno nevoljno oticanje urina iz bešike ili gubitak kontrole mokraćne bešike uobičajen je problem, koji pogađa 10 do oko 30 odsto odraslih. Problem je izraženiji kod starijih od 60 godina i žena i često je posledica odlaganja mokrenja. Najčešći oblici inkontinencije su stresna inkontinencija, kada urin curi zbog pritiska na bešiku, koji nastaje tokom kašljanja, kijanja ili pri pokušaju da se podigne teret. Česta je i urgentna urinarna inkontinencija kada je gubitak urina udružen sa jakim nagonom za mokrenjem. Bitno je, kako ne bi došlo do daljeg slabljenja bešike, što prije početi s liječenjem i pridržavanjem zdravih životnih navika.
Zadržavanje mokraće može da dovede do infekcija urinarnog trakta koji je sterilan, osim dijela sluzokože na samom izlazu uretre. Razni mikroorganizmi, bakterije mogu izazvati infekciju i zapaljenje sluzokože urinarnog trakta, oštećenja urinarnog trakta i funkcije bubrega.
Zadržavanje urina i neredovno pražnjenje bešike najčešći je uzrok cistitisa (upale bešike). Kada suviše često odlažemo mokrenje patogene bakterije i gljivice dospijevaju u sluzokožu bešike. Upale mogu biti i posljedica loše higijene, upale bešike najčešće izazivaju gljivica Candida albicans i bakterija ešerihija koli. Peckanje prilikom mokrenja, bol u donjem dijelu stomaka, taman urin jakog mirisa, neki su od simptoma infekcije urinarnog trakta. Neke studije su potvrdile da zadržavnje urina može da dovede do množenja bakterija koje izazivaju infekcije urinarnog trakta.
Smatra se da je kamen u bubregu učestalije stanje kod osoba koje ne piju dovoljne količine vode ili ne idu u toalet kada je to potrebno. Kada se ovaj kamen u bubregu pokrene može da uzrokuje jedno od najbolnijih stanja u medicini koje u pojedinim slučajevima može da ostavi ozbiljne posledice. Kamen u bubregu se lako i jednostavno otkriva ultrazvučnim pregledom.
Izvor: magazin.novosti.rs