Suve šljive su, bez sumnje, najbolje od sušenog voća. Za razliku od svežih, suve šljive mogu stajati u ostavi oko šest mjeseci. Kada se čuvaju u frižideru, u zatvorenoj posudi, ostaju jestive do godinu dana.

U sastavu suvih šljiva nalazi se koncentrirani sorbotol i vlakna, što im pruža veći laksativni efekt od svježih šljiva. Kako svježe, tako i ove suve šljive predstavljaju pravu malu riznicu kalijuma, vlakana, vitamina K, dok se u tragovima može naći magnezijum i gvožđe.

U bilo kom obliku šljiva je nevjerovatno bogata jedinstvenim fitonutrijentima, neohlorogenskom i hlorogenskom kiselinom. Te supstance su klasifikovane kao fenoli, a njihova uloga antioksidanata potvrđena je u više naučnih istraživanja. Od izuzetnog značaja je sposobnost sveže i suve šljive da se gvožđe u organizmu bolje iskoristi, a što se dovodi u vezu sa vitaminom Ce u plodovima tog voća.

Konzumiranje četiri do pet suvih šljiva daje vam oko 280 mg kalijuma ili oko 12 odsto dnevnog preporučenog unosa. Ima više potencijalnih zdravstvenih dobrobiti jedenja suvih šljiva.

Jedan od najstarijih kineskih lijekova napravljen je upravo od suve (dimljene) šljive i nosi naziv ubai. Ovaj lijek ublažava simptome mučnine, groznice i kašlja.

Na vrhu liste od 24 vrste voća antioksidante moći nalazi se svježa šljiva, dok je suva šljiva daleko ispred suvih smokvi, urmi, grožđa, kajsija, i to sa dva puta većom antioksidantom snagom.

Suve šljive su dobar izvor netopivih i topivih vlakana. Netopiva vlakna pomažu u održavanju redovne stolice, dok topiva vlakna pomažu u umjerenoj probavi i apsorpciji hranjivih materija iz hrane. Suve šljive takođe sadrže sorbitol i hlorogensku kiselinu, koji mogu povećati učestalost stolice.

Antioksidansi i protivupalna svojstva suvih šljiva mogu spriječiti gubitak koštane mase i pomoći u održavanju zdrave gustoće i formiranja kostiju, prema kliničkim studijama. Veće količine vitamina K u suvim šljivama takođe pomažu u poboljšanju zdravlja kostiju.

Samo tri do četiri suve šljive dnevno mogu pomoći da neutrališete ćelije štetnih slobodnih radikala koji (negativno) utiču na pamćenje.

Istraživanja su pokazala da su flavonoidi prisutni u šljivama djelotvorni kod zaštite od dobnog kognitivnog oštećenja. Redovno konzumiranje šljiva takođe pomaže u sprečavanju starosnih neurodegenerativnih poremećaja kao što su Alchajmerova i Parkinsonova bolest.

Suve šljive mogu pomoći u snižavanju nivoa glukoze u krvi i LDL holesterola (“lošeg holesterola”), istovremeno štiteći vaše ćelije od oštećenja koja mogu dovesti do bolesti.

Kada jesti suve šljive

Jedenje suvih šljiva ujutro odličan je način da iskoristite dobrobiti antioksidansa za početak dana. To može pomoći u redovnom pražnjenju crijeva i spriječiti zatvor.

Osim toga, prirodni podsticaj energije iz suvih šljiva može vam pomoći da imate produktivnije i energičnije jutro. možda nije najbolje vrijeme za ublažavanje zatvora.

Laksativni efekat suvih šljiva može proći za nekoliko sati, a njihova konzumacija prije spavanja može izazvati nelagodu i poremećen san.

Stoga je najbolje jesti suve šljive ranije tokom dana i ostavlja dovoljno vremena za laksativni učinak prije spavanja.

Izvor: Glas srpske