Po prvi put je globalno zagrijevanje premašilo 1,5 stepeni Celzijusa tokom cijele godine, prema klimatskoj službi EU.

Svjetski lideri obećali su 2015. godine da će pokušati da ograniče dugoročni porast temperature na 1,5 stepeni, što se smatra ključnim za izbjegavanje najštetnijih uticaja.

Ovo prvo jednogodišnje kršenje ne narušava taj orijentir Pariškog sporazuma, ali dugoročno približava svet tome.

Naučnici kažu da hitna akcija za smanjenje emisije ugljenika i dalje može usporiti zagrevanje.

“Preći 1,5 stepeni zagrijevanja u godišnjem proseku je značajno”, kaže profesorka Liz Bentli, izvršna direktorka Kraljevskog meteorološkog društva.

Ona je dodala da je to još jedan korak u pogrešnom pravcu.

“Ali znamo šta treba da uradimo”, dodaje ona za BBC.

Ograničavanje dugoročnog zagrijevanja na 1,5 stepeni Celzijusa “predindustrijskih” nivoa – prije nego što su ljudi počeli da sagorjevaju velike količine fosilnih goriva – postalo je ključni simbol međunarodnih napora u borbi protiv klimatskih promjena.

Značajan izvještaj UN iz 2018. kaže da su rizici od klimatskih promjena – kao što su intenzivni toplotni talasi, porast nivoa mora i gubitak divljih životinja – bili mnogo veći pri zagrijevanju od 2 stepena nego na 1,5 stepeni.

Međutim, temperature su nastavile da rastu zabrinjavajućim tempom, pokazuju podaci iz Službe za klimatske promjene Kopernik EU iz prošle godine.

Period od februara 2023. do januara 2024. dostigao je 1,52 stepeni zagrijevanja.

Ovo jednogodišnje kršenje nije veliko iznenađenje. Januar je bio osmi rekordno topao mjesec zaredom.

Naučna grupa Berkli Ert kaže da je 2023. kalendarska godina bila za više od 1,5 stepeni iznad predindustrijskog nivoa. Druga naučna tijela, kao što je NASA, postavila su poslednjih 12 mjeseci nešto ispod 1,5 stepeni zagrijevanja.

Ove male razlike su uglavnom posljedica načina na koji se globalne temperature procjenjuju za kasne 1800-te, kada su mjerenja bila rijeđa.

Svi glavni skupovi podataka slažu se o nedavnoj putanji zagrijevanja i da je svijet u daleko najtoplijem periodu od kada su moderni zapisi počeli – i vjerovatno mnogo duže.

I svjetska površina mora je takođe na najvišoj ikada zabilježenoj prosječnoj temperaturi – još jedan znak rasprostranjenosti klimatskih rekorda.

Emisije koje zagrijevaju planetu, uglavnom korišćenjm fosilnih goriva, nastavile su da rastu poslednjih godina.

Naučnici najozbiljnije upozoravaju da, ukoliko se globalne emisije hitno ne svedu na nulu, svijet će uskoro preći sigurnosna ograničenja navedena u Pariškom klimatskom sporazumu.

Izvor: Glas srpske