Otvarajući Prvi festival vina i tradicionalnih proizvoda iz Istočne Hercegovine, gradonačelnik Ljubiša Petrović zahvalio se inicijatorima jedne ovakve ideje, gospodinu Spasoju Albijaniću, predsjedniku Udruženja Hercegovaca “Jovan Dučić” i profesoru Preavnog fakulteta Istočno Sarajevo Dimitriju Ćeraniću.

“Zahvaljujem i Područnoj privrednoj komori na prepoznavanju značaja jedne ovakve ideje o potenciranju domaćih proizvoda u svim dijelovima Republike Srpske. Posebna čast za nas u Semberiji je to što se lik i djelo Jovana Dučića vezuje za našu Bijeljinu i za prvu bijeljinsku pjesnikinju Magdalenu Živanović. Želja nam je da nastavimo krupnim koracima u realizaciji ovakvih i sličnih poslovnih i kulturnih ideja”, naglasio je gradonačelnik Ljubiša Petrović.

Udruženje Hercegovaca “Jovan Dučić” u Bijeljini, uz podršku Područne privredne komore Bijeljina i Gradske uprave Bijeljina večeras je u hotelu “Drina” organizovalo Prvi festival vina i tradicionalnih proizvoda Istočne Hercegovine pod sloganom “Naše je bolje”.

Udruženje Hercegovaca u Bijeljini nije samo osnovano da bi se sačuvala tradicija starog zavičaja, već je mjesto gdje se njeguje uzajamno poštovanje, tolerancija i solidarnost, istakao je Spasoje Albijanić, predsjednik ovog udruženja.

 “Naše udruženje, osim osnovnih načela, očuvanje tradicije i običaja zavičaja iz koge smo potekli, njeguje i kulturu nezaborava, privredno i poslovno povezivanje privrednih subjekata. Cilj nam je da autentične proizvode Semberije, Majevice i Podrinja jednog dana predstavimo u našoj Hercegovini.

Želimo promovisati domaće proizvode pod sloganom “Naše je bolje”. Sa nama su i panelisti koji će nas uvesti u svijet kulture ispijanja vina, objasniti nam šta znači zaštita geografskog porijekla, a poseban šlagvort je poznati brend “Hercegovačka kuća”, uz pomoć kojeg možemo razvijati i sembersku kuću”, naglasio je Albijanić.

Stevo Savić, predsjednik Područne privredne komore Bijeljina izjavio je da je Prvi festival vina i tradicionalnih proizvoda istočne Hercegovine u Bijeljini sjajna sinergija energije koja je uložena u organizaciju jednog ovakvog događaja.

 “Ovakvi događaji su nam danas neophodni više nego ikad. Odavno nismo imali lošije privredne rezultate, koji su ostvareni u 2023. godini, te je zbog toga izuzetno važno da što više promovišemo naše domaće proizvode i da razvijamo svijest domaćih proizvođača o potrebi konzumiranja domaćih proizvoda. Vjerujem da će se otvoriti nove poslovne šanse i nakon ovog festivala, da će se sklopiti neka nova prijateljstva i poznanstva.

Mi ćemo u ovoj godini pokušati pokrenuti realizaciju već pomenute ideje organizovanja jedne semberske, podrinjske, majevičke ili birčanske kuće i predstaviti proizvode iz ovih regija u Hercegovini”, istakao je Savić, naglasivši da je brend “Hercegovačka kuća” već postao prepoznatljiv u Evropi i svijetu.

Danijel Medan na Festivalu vina i tradicionalnih proizvoda istočne Hercegovine u hotelu “Drina” izložio je hercegovački med iz Ljubinja.

“Moja porodica se već petnaest godina bavi pčelarstvom. Imamo sedamdesetak pčelinjih društava. Imamo više vrsta meda koji proizvodimo u Hercegovini i Semberiji. Za nas je prošla godina bila izuzetno dobra. U Hercegovini pčele pronalaze vrijesak, kadulju, zanovijet, ljekovito bilje, tako da možemo govoriti o najkvalitetnijem medu na području Balkana. Naš med je poznat i u svijetu”, kaže Danijel Medan.

Stevo Popovac iz Trebinja na festivalu je predstavio vina vinarije “Popovac”.

“Moj djed se bavio proizvodnjom vina. Njegujemo porodičnu tradiciju. Imamo oko osam hiljada čokota, a kapacitet vinarije je oko 150.000 litara vina. Sve prodamo u BiH, Srbiji i Crnoj Gori”, kaže Stevo Popovac.

Tamara Kržić predstavila je poznati hercegovački brend “Hercegovačku kuću”.

 “Za našu kuću kažemo da je to “butik” domaćih proizvoda. Trenutno okupljamo oko 120 proizvođača sa oko hiljadu autentičnih domaćih proizvoda. Tu su vina, rakije, prirodna kozmetika i sve ono što Hercegovina može ponuditi u oblasti gastronomije. Turisti iz “Hercegovačke kuće” diljem Evrope, Amerike i Australije nose autentične poklone svojoj rodbini i prijateljima”, kaže Tamara Kržić.

Božo Vlačić uzgaja poznatu hercegovačku smokvu.

 “Na svom imanju zasadio sam sedamsto stabala autohtonih sorti smokve. Od smokve proizvodim bukvalno sve, vino, rakiju, likere, preparate za dijabetičare, više vrsta slatka od smokve, suve smokve, sirće od smokve i sve drugo što zamisliš”, kaže Božo Vlačić.

Bijeljina.com