BiH je, prema tvrdnjama nadležnih, usputna stanica za oko 2.500 migranata, što je mnogo manje nego u ranijem periodu, mahom zbog bolje koordinacije na domaćem terenu i promjene ruta, ali i dalje ostaje problem zloupotrebe sistema azila, odnosno nastojanja da ozakone boravak u ovoj zemlji.

Ministarstvo bezbjednosti BiH pripremilo je plan rada za 2023. godinu u kojem je u vrhu prioriteta, bez obzira na sadašnju povoljniju situaciju, i dalje migrantska kriza, koja je posebno aktuelna posljednjih godina, ne samo u BiH nego i u svijetu. Ono što je evidentno je, kako je navedeno, da iskustva i raspoloživi podaci iz zemalja okruženja i BiH ukazuju na zloupotrebe sistema azila da bi se nezakonit boravak, na taj način, ozakonio.

Zakonit boravak u oblasti azila se, kako su pojasnili, uglavnom koristi za nezakonit prelazak u drugu zemlju, i to po mogućnosti zemlje EU, jer se smještajem u azilantski centar koji je otvorenog tipa ili privremene prihvatne centre stvara mogućnost nesmetanog i brzog napuštanja tih lokacija, pregrupisavanja i organizovanja za dalji odlazak i prebacivanje preko granice.

– Ovakve kategorije migranata budu često otkrivene od strane susjednih zemalja i po osnovu sporazuma o readmisiji oni budu vraćeni, što predstavlja jedan od najvećih migracionih izazova i problema. Situacija se dodatno usložnjava u slučajevima kada je migrante bez utvrđenog identiteta teško vratiti u zemlje porijekla ili zemlje okruženja, zbog nezainteresovanosti tih zemalja za bilo saradnju sa BiH na pitanju potvrđivanja identiteta i prihvatanja tih migranata – navedeno je u dokumentu.

Povećan broj osoba koje su iskazale namjeru za podnošenje zahtjeva za azil u BiH je rizik koji je direktno povezan sa raspoloživih kapacitetima u prihvatnih i smještajnih centrima, a nadležni upozoravaju da problem od početka predstavlja i činjenica da većina migranata nema ili ne želi da pokaže lične dokumente, zbog čega je teško utvrditi ko su i odakle.

Ipak, trenutna situacija je, podvlače, povoljnija jer ih je u BiH mnogo manje nego do prije samo nekoliko mjeseci.

Predstavnik Ministarstva bezbjednosti Saša Kecman za “Glas” kaže da je situacija posljednjih mjeseci stabilna i da je u prihvatnim centrima oko 2.000 migranata, a izvan njih, prema procjenama, od 300 do 500. BiH je, dodao je, tranzitna zemlja. Ulaske bilježe mahom iz Srbije, a pokušaje izlaska na području Unsko-sanskog kantona zbog blizine granice sa Hrvatskom, koja je i članica EU. Njihovo prosječno zadržavanje u BiH je maksimalno dva mjeseca, u zavisnosti od godišnjeg doba, a razlozi za ovakvu, trenutno povoljniju situaciju na terenu u odnosu na ranije godine, jesu, kako kaže, potezi koje su povlačili ministarstvo i ostale nadležne institucije u BiH.

– Policijske agencije pomažu jedna drugoj na istočnoj granici, a Granična policija je ojačana vozilima, dronovima, čamcima. Promijenile su se i migrantske rute, pa se više ide ka pravcu Srbija – Mađarska, pa Rumunija – Bugarska – rekao je Kecman, ali i dodao da prate trendove kako bi na vrijeme mogli djelovati ako bi migrantski talas ponovo ojačao.

Čarter letovi
Jedan od prioriteta nadležnih u BiH je, kako je ranije potvrđeno za “Glas” u resornom ministarstvu, potpisivanje ugovora o readmisiji sa državama iz kojih je evidentirano najviše migranata, kako bi ih vratili u njihove matične zemlje. U planu je organizovanje i nekoliko čarter letova prema Pakistanu, Maroku i Bangladešu da bi deportovali migrante, a postoje i naznake da bi novac za to mogao biti obezbijeđen od donatora.

 

izvor:Glas Srpske/FOTO: Glas Srpske