Velike temperaturne oscilacije očekuju se narednih dana u BiH. Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ), temperature će pasti za čak 20 stepeni u samo 48 sati.

Sutra se očekuje pretežno oblačno vrijeme s kišom i neuobičajeno toplo za ovo doba godine.

“Većina padavina se očekuje na području Hercegovine, zapadu i jugozapadu Bosne. U većem dijelu povremeno sa kišom ili lokalnim pljuskom. Prije podne jako jugo koje će oslabiti u poslijepodnevnim satima. Jutarnja temperatura vazduha između 3 i 10, a najviša dnevna temperatura uglavnom između 11 i 17 stepeni”, saopšteno je iz FHMZ.

U petak kiša uglavnom u Hercegovini. U Bosni se tokom dana očekuje zahlađenje i kiša će prelaziti u susnježicu i snijeg.

“Vjetar slab do umjerene jačine, u Bosni sjeverozapadnog smjera, a u Hercegovini južnog smjera. Topliji dio dana u Bosni je u jutarnjim satima, zatim postupno zahlađenje. U Hercegovini bi se zadržalo toplo sa temperaturama od 8 do 14 stepeni”, dodaju iz FHMZ, piše Klix. U subotu umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Ponegdje na jugu može pasti i malo kiše, a u centralnim i istočnim područjima i malo snijega.

“Jutarnja temperatura vazduha između -6 i 0, na jugu do 6, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između -3 i 3, na jugu do 7 stepeni”, podaci su FHMZ.

Kako vrijeme utiče na zdravlje?

I znatno manje promjene vremenskih prilika mogu da pojačaju simptome hroničnih bolesti, a kako su ranije objasnili za Blic u RHMZ, promjena vremena se osjeća i do nekoliko dana ranije. Kada se radi o naglim i kratkotrajnim promjenama gotovo da nema osobe među svim generacijama koja ne osjeća neke tegobe.

Kod zdravih osoba koje su osjetljive na promjenu vremena – meteoropata – javljaju se glavobolja uslovljena naglom promjenom temperature injenim izraženim dnevnim hodom, razdražljivost i promjenljivo raspoloženje (kada je pojačan južni i jugoistočni vjetar), bolovi u mišićima (pri povećanoj vlažnosti vazduha), umor, pospanost i malaksalost (pri toplom i vlažnom vremenu).

Interventni kardiolog prof. dr Dušan Ružičić, specijalista interne medicine, kaže da bi bolesnici koji imaju hronične kardiovaskularne bolesti kao što su povišeni krvni pritisak ili boluju od koronarne bolesti, odnosno angine pektoris ne treba da prekidaju uzimanje lijekova za snižavanje krvnog pritiska, za povišeni nivo masnoća u krvi .Ako su imali terapiju zbog koronarne bolesti da je nipošto ne prekidaju. Da budu znatno umjereniji u ishrani i u piću. Da bolesnici koji znaju da imaju koronarnu bolest izbjegavaju izlaske u najhladnijim dijelovima dana, rano ujutru i kasno uveče. Hronični bolesnici bi trebalo da nose zaštitnu masku ako je vazduh zagađen. Fizičku aktivnost treba upražnjavati u najtoplijem dijelu dana i nastaviti s tim, ali ne kada su mrazevi jaki.

Prim. dr Tatjana Radosavljević, pulmolog, kaže da su astma i hronična opstruktivna bolest pluća bolesti koje su vrlo zavisne od vremenskih uslova, atmosferskog pritiska, temperature vazduha i prisustva vlage u vazduhu.

“Ljudi koji dugo boluju od toga dobro znaju šta im valja činiti kada nam dolaze takve promjene vremena. Pokušavaju da pojačaju terapiju ili pokušavaju da ne izlaze iz kuće, u svakom slučaju pokušavaju da izbjegnu promene vremena. Međutim, ukoliko dođe do pogoršanja, do gušenja, govorimo o pacijentima na koje utiče ovakva promjena, i ako im pojačanje terapije ne pomogne koje imaju kod kuće u vidu pumpica ili u vidu drugih lijekova, treba da se jave svom ljekaru. Po potrebi, ukoliko je to pogoršanje u vreme kasne jeseni i zime, moraju čak i u bolnicu da se jave”, kaže dr Tatjana Radosavljević.

Izvor: Blic