Za januar se sasvim opravdano kaže da je najduži mjesec u godini jer se gotovo svima već oko 15. javlja subjektivni osjećaj da je kraj mjeseca, novčanici su prazni, ali kalendar demantuje.
Neki su se pak dobro snašli, ali mnogi su zažalili što nisu napravili bolji finansijski plan i kunu se da će dogodine sve uraditi drugačije.
Evo šta kažu stručnjaci u čemu je zapravo problem i kako da to zaista i ostvarite.
“Kao i svake godine januar mjesec je najteži i najduži mjesec u godini za potrošače. Po pravilu, upravo druga polovina januara je ta koja dovodi do problema, prije svega finansijskih, mnoge potrošače ne samo u Srbiji već i u velikom broju zemalja u svijetu”, rekli su iz Centra potrošača Srbije.
Dodaju da je inflacija (poskupljenje cijene hrane, energenata, obuće, odjeće, pića) svakako uticala na to da se potrošači u Srbiji uglavnom opredjeljuju samo za kupovinu hrane i kada je to “nužno” obuće i odeće. Drugim riječima, građani su imali svijest o krizi, kupovalo se opreznije.
“Prema našim podacima do kojih smo došli kako od trgovaca tako i od potrošača, i ta kupovina hrane u 2023. godini bila je znatno manja nego prethodnih godina. Kupovalo se vrlo selektivno, shodno finansijskim mogućnostima, praćeni su popusti i akcije koje su davali pojedini trgovinski lanci”, rekli su sagovornici iz CEPS-a objašnjavajući potrošačke navike za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika, a ne smijmo zaboraviti i sezonu slava koja je u punom jeku.
Da bi preživjeli “sezonu šljokica”, mali broj potrošača se odlučivao za zaduživanje kod banaka zbog plaćanja kamata, naveli su iz ove organizacije.
Mnogi tokom ovog perioda preispituju životne i poslovne poduhvate, razmišljaju o svojim primanjima, pa često krivicu zbog praznog novčanika na kraju godine svaljuju na poslodavca. Čak i da je istina, ipak se finansijski stručnjaci slažu da su, pored adekvatnog znanja, disciplina i karakter najvažniji za štednju.
Na pitanje kako bi posavjetovali ljude da budu bolji u kontrolisanju troškova tokom praznika iz CEPS-a ističu tradicionalne savjete štednje. Pritom su ocijenili građane Srbije kao savjesne kada je trošenje u datim okolnostima u pitanju, jer im štednja nije nikakva novost.
“Što se savjeta za potrošače tiče, odnosno kako da racionalno troše novac kako bi “preživjeli” najduži mjesec u godini, možemo samo da ponovimo sve ono što se iz godine u godinu savjetuje, ali s obzirom da su naši potrošači i te kako svjesni ekonomske situacije, smatramo da su već i naučili kako da se snalaze u ovakvim “izazovima””, zaključili su iz CEPS-a.
Kada je 44-godišnja Kejt Kejden iz Mejna prije nekoliko godina postala samohrana majka, imala je problema da se finansijski vrati na pravi put, posebno poslije praznične sezone kupovine, piše Si-En-En. Počela je da pravi video snimke na Jutjubu o pokretanju izazova pod nazivom “Januar bez trošenja” (engl. “No Spend January”), gdje se ljudi cijeli mjesec odupiru iskušenju da kupe bilo šta nebitno. To znači da nema nove odjeće, nema izlazaka u restorane i kafe.
“Najteže je prekinuti tu naviku trošenja, ali željela sam da zaustavim “krvarenje””, rekla je za Si-En-En Kejden, kojoj je ovo peti januar bez ikakvog trošenja. Uspjela je da uštedi oko 2.000 dolara tokom ovog prazničnog mjeseca.
Njen izazov, koji je doživeo veliku popularnost na društvenim platformama, podrazumijeva suočavanje sa iskušenjima u kraćim vremenskim periodima kao što je nedjelja bez trošenja ili vikend bez trošenja.
“Ideja je da je to neka vrsta finansijske detoksikacije nakon perioda povećane potrošnje”, rekao je finansijski analitičar iz Global Data Retail-a.
Kaže da je ovo atraktivno jer potrošači tokom januara dobijaju mnogo računa za svu potrošnju na odmoru.
Štediti u januaru može biti teško jer toliko prodavaca nudi artikle sa veoma sniženim cijenama, a potrebno je kupiti poklone dragim ljudima ili toalete za proslave.