Zovu ga srpski “Ledeni čovjek”, i to s pravom, jer samo u šorcu, na žestokom minusu i po snijegu, osvaja zaleđene planinske vrhove širom Srbije. Riječ je o Vladimiru Stevanoviću iz Leskovca, koji već godinama na ovaj način trenira svoje tijelo, pri tome i meditirajući na niskim temperaturama, vjerujući da mu ovaj način izlaganja hladnoći pomaže u jačanju imuniteta, zdravlja i oslobađanju od stresa.

Motivacija da svoje tijelo podvrgne ekstremnim uslovima potekla je, kako kaže, iz potrebe da ojača imunitet, jer je kao dijete bio veoma bolešljiv. Bio je sklon čestim prehladama, upalama grla, bronhitisu. Nakon savjeta ljekara da mu je potrebna operacija, riješio je da sam pokuša da ojača imunitet. Dosta je istraživao i rješenje za svoje probleme našao je u drevnim istočnjačkim tradicijama. Počeo je da praktikuje kineski či gong i da se tušira ledenom vodom.

“Prvi put počeo sam da se tuširam hladnom vodom još sa 18,19 godina i od tada proučavam specifične metode izdržljivosti na ekstremnim hladnoćama i bavim se meditacijom, jogom, tek kasnije sam krenuo sa ninđucom. Nakon toga počeo sam da praktikujem i treniranje na snegu, a 2011. godine odlučio sam da meditiram prvo u snegu, a onda i u zaleđenom jezeru na temperaturi koja je bila oko minus deset stepeni”, objašnjava Vladimir i dodaje da je izlaganje tijela hladnoći svojevrsna kiroterapija.

Efekat je, kaže, brzo osjetio, a broj zdravstvenih problema drastično se smanjio. Navodi kako je inspiraciju dobio od ruskog iscjelitelja Porfirija Ivanova, koji je na minus 30 hodao u šumi bos i samo u šorcu, polivao hladnom vodom i uspješno iscjeljivao ljude.

Pored njega ovu metodu primjenjivali su od davnina i budistički monasi, ljudi u Sibiru, Rusiji i mnogim skandinavskim zemljama. Podsjeća da i dan-danas u nekim krajevima Rusije djecu polivaju, odnosno kupaju hladnom vodom, da bi stekla imunitet.

Dodaje i da veliki broj naroda na sjevernoj hemisferi u svojoj tradiciji koristi izlaganje hladnoći kao način unapređenja i jačanja imunog sistema. Ove tretmane danas u svijetu, kako je istakao, promoviše Vim Hof, koji je postavio više od 20 svjetskih rekorda upisanih u Ginisovu knjigu, a u vezi su sa raznim aktivnostima na velikoj hladnoći.

“Sve što se događalo u poslednjih nekoliko godina, a u vezi je sa pandemijom virusa korona, nateralo me je da još više promovišem ovaj vid isceljivanja i jačanja tela i imuniteta. Ljudi su bili uplašeni od virusa, nisu znali kako da pomognu svom organizmu da se izbori sa svim tim pritiskom i od strane medija i od virusa koji se širio. Hteo sam da dodam kontratežu, da pokažem da imuni sistem može da se razvije drugačije, prirodno”, priča Vladimir, dodajući da njegovi poduhvati imaju naučnu pozadinu i baziraju se na istraživanju uspješnog modela koji se praktikuje jako dugo širom svijeta, bez negativnih posljedica.

Iz godine u godinu se izlagao sve ekstremnijim uslovima, testirajući svoje tijelo, jer mu je ono što je radio pomagalo. Prva planinska avantura bila je u decembru 2021. godine, a kao najveći izazov izdvaja osvajanje vrha Stare planine, Midžor, jer su vjetrovi bili izuzetno jaki, a snijeg do koljena. Otkriva i da je za uspješno savladavanje niskih temperatura dobra priprema. Organizam se na hladnoću, prije ovakvih uspona, dugo priprema svakodnevnim tuširanjem hladnom vodom, ujutro i uveče, dok se toplota tijela održava specifičnim načinom disanja koji se uči i trenira. Priznaje da mu je sve bilo lakše kada se upoznao sa drevnim tehnikama disanja i meditacije, kao što su šugendo i tumo.

“Jamabuši, putujući monasi ratnici feudalnog Japana, koristili su praksu šugendo da izlože telo svim elementima prirode, među kojima su i ekstremne temperature i meditacija u zaleđenim rekama i jezerima, kao i pod vodopadima. Tumo je praksa tibetanskog budizma koja u prevodu znači unutrašnja vatra, a podrazumeva generisanje toplote unutar tela posebnim metodama disanja, dok se praktikanti dugoročno izlažu ekstremno niskim temperaturama na Himalajima. Meditacija i pravilno disanje su od presudnog značaja za ovaj vid iscjeljivanja organizma, a pogotovo tibetanska metoda zadržavanja i sabijanja daha, koja tijelo zagrijavanja iznutra. Kada je tijelo naviknuto na hladnoću, onda nema šoka”, objašnjava Vladimir, koji je inače nosilac crnog pojasa sedmi dan i zvanja šidoši japanske ratničke vještine ninđicu.

Smatra i da je šgendo mnogo više od ledenog planinarenja i slikanja u snijegu, da je to dio sistema koji ima za cilj potpuni povratak ljudskog bića svojoj pravoj postojbini – prirodi u svim njenim ekstremima.

“Ovaj termin znači “onaj koji se oslobodio iluzije i teži mističnim vrlinama kroz trening”. Materijalna posedovanja, ugled, uspeh, status, uspon na socijalnoj lestvici, luksuz, predstavljaju samo iluziju u koju je uhvaćen savremeni čovek, poput paukove mreže. Šugendo nas podsjeća na to ko smo mi zapravo”, poručio je Vladimir.

Biografija

Vladimir Stevanović je inače po zanimanju diplomirani arheolog, a zaposlen je u Narodnom muzeju u Leskovcu u odsjeku za arheologiju. Dobitnik je prestižne nagrade “Mihailo Valtrović”, koju dodjeljuje Muzejsko društvo Srbije za izuzetan doprinos srpskoj muzeologiji. Objavio je više autorskih stručnih članaka na temu praistorije leskovačke kotline. Jedan je od začetnika inkluzivnog programa Narodnog muzeja u Leskovcu za djecu sa posebnim potrebama.

Otkriva i kako posljednjih nekoliko godina praktikuje i tehniku izgladnjivanja, koja podrazumijeva da jednom u sedmici 35 sati u komadu ništa ne jede, što mu pomaže da se oslobodi nakupljenog stresa, ali i da tijelo očisti od toksina.

“Sve što poslednjih godina praktikujem je prirodno. Bez ikakvih posledica, a na ovaj način se organizam dovodi u najbolju zdravstvenu formu. Pričam iz svog iskustva”,kaže Vladimir.

U posljednje vrijeme je veliku pažnju posvetio mladima, da im sve to približi. Organizuje razne aktivnosti u prirodi. Trče maratone, planinare, skaču padobranom, rone, a na časovima je uvijek obavezno istezanje i disanje, koje tijelo oslobađa stresa.

Navodi da je uz pomoć najboljeg prijatelja osmislio sistem pod nazivom Total hjuman divelopment, koji uči kako da uz pomoć drevnih tradicija moderan čovjek maksimalno razvije svoj duh i tijelo, dodajući da se nada će se sve više ljudi okrenuti ovom načinu oslobađanja stresa i jačanja imuniteta, jer nam je to više nego neophodno u današnje vrijeme.

Da bi sve što radi približio običnim ljudima, napisao je i knjigu “Ledene vještine”, a cilj mu je da pokaže ljudima da do samoizlječenja mogu doći i sami.

Susret sa nindžom

Kao jedan od predstavnika Ninđucu Saveza Srbije Vladimir je prije sedam godina posjetio Japan i bio na prijemu kod posljednjeg živog nindže Masaki Hatsumija.

“Za mene je to bilo dragoceno iskustvo. Mentalitet tih ljudi, njihova prijatnost i skromnost zaista je zadivljujuća”, kaže Stevanović.

Izvor: Glas srpske