Nutricionisti savjetuju koju hranu treba konzumirati prije, a šta jesti tokom posta da bi to bilo zdravo i dovoljno

24.11.2023. - Magazin

Božićni post, koji će trajati 40 dana, počinje 28. novembra, a njega prate običaji kojih se pridržavaju pravoslavni vjernici.

Responsive image

Običaji se vežu oko izbora jela i pića, ali i na koji način se ponašamo u životu.

Ovaj post je jako zahtjevan, pa naš organizam trebamo i navići na njega. Podrazumijeva uzdržavanje od mrsne hrane i alkohola, a vjernici tokom cijelog posta ne jedu meso ni jaja, dok su ulje i vino dozvoljeni u svim danima osim srijede i petka koji se poste samo na vodi. Riba se jede svake subote i nedjelje.

Magistrica nutricionizma Ena Tešić za Srpskainfo je pojasnila kako se pripremiti za Božićni post, na šta trebamo obratiti pažnju kada je u pitanju ishrana i šta bi bilo najbolje jesti kada je u pitanju sam post.

“Različiti oblici posta su bili praksa tokom čitave ljudske evolucije, stoga se naš organizam tako razvio da može funkcionisati bez hrane ili određenih namirnica tokom dužeg vremenskog perioda. Mnoga istraživanja pokazuju da ograničenje unosa životinjskih proizvoda i baziranje ishrane na cjelovitim biljnim namirnicama ima izuzetne pozitivne uticaje na naše fizičko i psihičko zdravlje, vitalnost i dugovječnost. Kao magistar nutricionizma uvijek prvo savjetujem, pri primjenjivanju bilo kakvog režima ishrane ili promjene navika, da se fokusiramo na namirnice i nove navike koje želimo da uvedemo, a ne samo na to što bismo trebali izbjegavati”, ističe Tešićeva.

Zdravi obroci i namirnice

Ona savjetuje da možemo napraviti listu poznatih posnih, zdravih obroka i namirnica koje nam se sviđaju i koje znamo pripremiti, te kada se pitamo “šta za ručak” – da njih spremimo.

Ena Tešić nutricionista
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

“Da biste se podstakli da jednostavnije i duže postite, možete unaprijed kupiti sastojke za obroke koje ste planirali praviti ili istražiti i probati nove recepte koji vam se čine interesantno. Ako se bojite da nemate dovoljno znanja koje namirnice i kako kombinovati, da biste pokrili čitav spektar esencijalnih nutrijenata, savjetujem vas da se posavjetujete sa stručnjakom ili da samostalno, pomoću kvalitetne literature, proširite znanje”, kaže ona.

Ona smatra da pravilna i uravnotežena ishrana nije toliko komplikovana niti teška za primjeniti kao što nam se možda na prvu čini.

“Najvažniji savjet koji mogu podijeliti jeste da se, radi našeg zdravlja i sveukupne dobrobiti, fokusiramo na cjelovite namirnice. Cjelovite namirnice su malo prerađena hrana. Što bliže prirodnom obliku to je hrana zdravija. Visoko procesovana hrana, koju bismo trebali izbjegavati ili svesti na minimum, nije preporučena zbog umanjene hranjive, a povećane energetske vrijednosti (tj. malo vitamina, minerala, vlakana, a mnogo kalorija) i mnogobrojnih vještačkih dodataka koji joj npr. produžuju rok trajanja”, priča Tešićeva.

Unositi više voća i povrća

Magistrica nutricionizma savjetuje da jedemo preporučene, zdrave, a i posne cjelovite namirnice, koje smo ranije spomenuli, a to su svježe ili blago prerađeno voće i povrće, cijela zrna žitarica i integralni proizvodi, mahunarke, orašasti plodovi i sjemenke.

cijena voća i povrća na banjalučkoj tržnici
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

“Unos ribe i morskih proizvoda savjetujem da se ograniči, a određenim grupama (trudnicama, dojiljama, manjoj djeci i starijim licima) skroz isključi, jer sadrže izuzetno visok sadržaj teških metala (jedan od njih je živa) koji mogu negativno uticati na centralni nervni sistem i zdravlje srca. Ne brinite se za esencijalne masne kiseline, kao sto su omega 3, jer njih i druge zdrave masnoće možete dobiti na pregršt iz iz orašastih plodova i sjemenki “, kaže ona te dodaje da je unos proteina takođe česta briga pri smanjivanju životinjskih proizvoda, šte ne bi trebalo biti, jer su mahunarke (grah, grašak, mahune, leća, slanutak i sl.) izuzedno bogate.

“Za voće i povrće najbolje je birati ono koje je uzgojeno i ubrano lokalno i sezonski. Takođe ne zaboravite da pijete dovoljno tekućine, pri čemu su voda i nezaslađeni biljni čajevi najbolji odabiri”, zaključuje Tešićeva.

Posna hrana je sva hrana koja nema životinjske sastojke u sebi. Mlijeko i mliječni proizvodi nisu posni (osim sojinog, pirinčanog, kokosovog i drugih biljnih mleka), jaja, alkohol, meso. To je sve mrsna hrana koja se zabranjuje tokom Božićnog posta.

Izvor: Srpska info