Na adresu javnih kuhinja i humanitarnih udruženja u Srpskoj i FBiH, otkad su stupile na snagu zakonske izmjene da se na doniranu hranu ne plaća PDV, stigla je samo jedna značajnija donacija.

To znači da velike količine namirnica i dalje završavaju u otpadu.

Primjena novog zakona počela je u drugoj polovini septembra, dok je prva donacija vrijedna oko 20.000 maraka isporučena početkom oktobra.

Međutim hrana oslobođena PDV-a ne stiže do socijalno ugroženih građana, a kao razlog pokretači ove priče navode nedovoljnu informisanost proizvođača, dobavljača, ali i trgovačkih lanca koji javnim kuhinjama mogu da isporuče one proizvode kojima je do isteka roka trajanja ostalo najviše pet dana i da za to budu oslobođeni poreza.

Predsjednik Humanitarnog udruženja “Mozaik prijateljstva” u okviru kojeg radi javna kuhinja “Obrok ljubavi” Miroslav Subašić kaže da na njihovu adresu uglavnom stižu donacije firmi koje su i prije izmjena zakona pomagale ugroženima.

“Koliko hrane bude bačeno zbog isteka roka u BiH očekivao sam da će po usvajanju izmjena propisa, takoreći, na dnevnom nivou stizati kamioni donacija. Međutim to nije ni blizu mojih očekivanja”, kazao je Subašić.

Dodao je da privrednici uglavnom doniraju hljeb, salamu, mlijeko i mliječne proizvode.

“Količine koje nam stižu ni blizu ne mogu podmiriti potrebe kuhinje, u kojoj dnevno bude posluženo između 600 i 800 obroka, a vikendom i više od 1.200. U posljednje vrijeme kod nas po ručak masovno dolaze i ljudi sa sela, što je nevjerovatno”, kazao je Subašić i dodao da su mu iz jednog marketa nedavno nudili hranu kojoj je rok istekao sedam dana, što je za njega bilo neprihvatljivo.

U Prijedoru obeshrabreni

Predsjednik Udruženja “Hleb života” Prijedor Danko Malešević kazao je da je javnu kuhinju koja radi pod njihovim okriljem zaobišla i donacija u oktobru.

“U jednom marketu gdje nabavljamo namirnice pitali smo dokle se stiglo sa donacijama hrane koja je oslobođena PDV-a, a oni su nam rekli da o tome ništa ne znaju. To nas je baš obeshrabrilo. S obzirom na to da je naš kapacitet ograničen, već četiri-pet godina se držimo istog broja korisnika i dnevno služimo 150 obroka”, rekao je Malešević.

Dodao je da im u radu uglavnom pomažu Gradska uprava Prijedor i jedna inostrana organizacija.

Generalni sekretar Crvenog krsta RS Rajko Lazić rekao je da je ova organizacija odmah na startu poslala dopis svim proizvođačima, distributerima i trgovačkim kućama radi potpisivanja memoranduma o saradnji.

“Do dana današnjeg povratnu informaciju nismo dobili ni od jednog jedinog predstavnika. Šta je razlog, zaista ne znam”, kazao je Lazić.

Dodao je da svaka pomoć dobrodošla, s obzirom na to koliko je u ovom vremenu teško organizovati poslovanje u javnim kuhinjama, ali i funkcionisanje Crvenog krsta.

Uzrok neinformisanost?

Direktorica programa za filantropiju u Fondaciji “Mozaik” Adnana M. Čamdžić kazala je da je glavni razlog zbog kojeg donacije nisu krenule kako se očekivalo neinformisanost privrednih društava.

“Početkom marta iduće godine planiramo da organizujemo sastanak sa privrednicima, kao i da napravimo vodič na osnovu kojeg će svima biti mnogo lakše i jednostavnije da učestvuju u ovoj humanoj misiji. Zamislili smo da tu preciziramo koja hrana može biti donirana, na koji način formular popunjen i slično”, kazala je ona.

Dodala je da će, između ostalog, sazvati sve predstavnike javnih kuhinja kojima će predočiti kako se mogu i sami obratiti kompanijama.

Dušan Reljić, jedan od trgovačkih lanaca koji je zainteresovan da učestvuje u ovoj humanoj misiji je “Frukta trejd”, kaže da do sada nisu donirali hranu koja je oslobođena PDV-a, jer nisu bili dovoljno informisani.

“Svakako ću se raspitati jer nam je cilj da pomognemo socijalno ugroženim kategorijama, kao i udruženjima i organizacijama koje im pomažu, jer je ova kompanija to i ranije radila”, kazao je Reljić.

Prema posljednjim podacima Ujedinjenih nacija, u BiH se godišnje uništava i baca oko 400.000 tona hrane. Kompanije koje se bave prodajom i distribucijom hrane unište jednu trećinu pomenute hrane, odnosno 140.000 tona, a preostale dvije trećine bačene hrane predstavlja otpad od domaćinstava i pojedinaca – piše Glas Srpske.

Izvor: Srpska info