Juče je u Sarajevu održan skup pod nazivom „E-trgovina u BiH i njen značaj u poslovanju malih i srednjih preduzeća“ koji je dio saradnje Ministarstva komunikacija i prometa BiH i Deutsche Gesellscaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH, a podržan je kroz projekat ”Inovacije i digitalizacija malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini/EU4DigitalSME, koji sufinansiraju Evropska unija i Vlada SR Njemačke.

Cilj sastanka je bio da doprinese zajedničkom kreiranju javnih politika usmjerenih ka poboljšanju poslovnog okruženja, baziranom na zaključcima i preporukama OECD-ovog SME Policy Index-a 2022, kao i formulisanje zajedničkih zaključaka koji će doprinijeti kreiranju konkretnih mjera u oblasti digitalizacije i inovacija, kao horizontalnih mjera u e-trgovini, sve značajnijoj oblasti za internacionalizaciju malih i srednjih preduzeća u BIH.

U svom uvodnom obraćanju, gđa Eva Maria Näher, programska direktorica u GIZ BiH je istakla da tema elektronske trgovine privlači jako puno pažnje i da je od velikog interesa za preduzeća u BiH. 

“Kada smo počeli ovaj projekat, naše aktivnosti smo temeljili na aktivnostima i studijama iz prošlosti. U EU Aktu o malim preduzećima, jedno od poglavlja govori o internacionalizaciji preduzeća. BiH zaostaje na putu digitalizacije i treba raditi na internacionalizaciji preduzeća, osobito u oblasti e-trgovine preporuke su u posljednjem OECD-ovom „SME Policy index“ izvještaju. Digitalizacija je proces koji može pomoći preduzećima da pružaju usluge za cijeli svijet i zato smo se odlučili na podršku e-trgovini na dva načina: kroz edukaciju o e-trgovini, ali i konkretne smjernice i pomoć preduzećima kako bismo je uspostavili. Drago mi je što danas ovdje učestvuju predstavnici vlasti na svim nivoima i privredne komore, te da su svi učesnici izrazili spremnost za saradnju u ovoj oblasti”, poručila je gđa Näher.

Poboljšanje digitalizacije usluga i poboljšanje poslovanja posredstvom e-trgovine zahtijeva multidisciplinarni pristup različitih aktera: javne administracije, privatnog sektora, civilnog društva i struke, kako bi se obezbijedila što veća posvećenost svih dijelova društva ka tranziciji, inovativnoj i bolje povezanoj ekonomiji. Učešće nadležnih institucija u BiH je ključno za stvaranje dijaloga i otvaranje diskusije o najvećim izazovima za javne politike u oblasti e-trgovine u Bosni i Hercegovini, što je ovaj događaj i pokazao.

Edin Forto, ministar Ministarstva komunikacija i prometa BiH izrazio je spremnost na saradnju koja se odnosi na zakonske okvire koji bi olakšali e-trgovinu i poslovanje.

„Nisam ekspert za ovu temu, ali postoje segmenti koji su u mom resoru i koje sa pozicije koju obnašam mogu poboljšati. Zbog toga sam rad da saslušam koje su mjere i zakoni potrebni da bi se poboljšalo e-poslovanje. Moj zadatak je da stvorim neku vrstu ushićenja oko digitalizacije. Ako je potrebna centralna jedinica u BiH koja će pomoći da se uspostave e-fakture između firmi, morate nam dati smjernice, kako bismo uspostavili zakonske okvire. Što se tiče CIPS-ovih prijava, razgovarali smo sa Agencijom za bankarstvo oba entiteta i pokazali su interes da ubuduće od svojih klijenata ne traže štampanu potvrdu, nego direktno pristupe bazi podataka. Federalna agencija je spremna da krene u pilot projekat i do polovine sljedeće godine trebalo bi da svi klijenti u bankama, pravne i fizičke osobe ne moraju donositi tu potvrdu”, izjavio je ministar Forto.

Na sastanku je bilo govora i o tome kako je neophodno sniziti cijene online bankarskih transakcija i poštanskih usluga, te raditi na povećanju povjerenja potrošača, jer se i dalje veliki broj usluga i roba kupljenih putem e-trgovine plaća u gotovini po pouzeću, što otvara prostor za sivo tržište. U budućnosti je neophodno raditi i na digitalizaciji carine, ali i zakonskim okvirima koji će štititi potrošače koji kupuju u online trgovinama, u skladu sa CEFTA sporazumom.

„U BiH je ostvaren napredak, ali postoje i brojni izazovi. Korištenjem e-trgovine, preduzeća se digitalizuju, potrošači imaju mogućnosti da biraju različite proizvode, ekonomija raste i ostvaruju se pretpostavke za stvaranje novih radnih mjesta. Trenutno najveći izazovi u BiH su nepostojanje regionalnog tržišta zbog carinskih procedura, nedovoljno razvijene službe dostave i nepovjerenje potrošača prilikom digitalnog plaćanja. Statistike pokazuju da u Bosni i Hercegovini 40% osoba kupuje online, dok je ta stopa u Evropi 76%”, poručio je g. Florian Brütting, voditelj komponente na projektu „Podrška regionalnoj ekonomskoj integraciji“, Otvoreni regionalni fond za Jugoistočnu Evropu-Vanjska trgovina“ GIZ. 

Jasmin Marić, Predsjednik eComm asocijacije u BiH je istakao da je za dvije godine, otkako Asocijacija postoji, okupila preko 60 kompanija koje posluju putem e-trgovine. On ističe da je tržište digitalizovano kada je u pitanju pristup internetu, ali kada je u pitanju trgovina da i dalje veliki broj korisnika još ništa nije kupio preko interneta, te da i oni koji poruče nešto putem e-trgovine u 64%  slučajeva svoju pošiljku plaćaju gotovinski, po pouzeću. 

Propisi koji regulišu e-trgovinu nisu usklađeni sa potrebama tržišta, kako državni, tako i entitetski i većinom su jako zastarjeli. Iako e-poslovanje u BiH postoji već dugo, sa aspekta prava i zakonodavstva to je novitet. Privrednici i ostali akteri uključeni u e-poslovanje su spremni da izađu sa preporukama i mapiranjem zakona, ali usvajanje istih iziskuje mnogo vremena. Neophodno je i tijelo koje se bavi IKT bezbjednošću. Ono postoji u Republici Srpskoj, ali tek treba više da se osjeti u praksi. Osim toga, neophodno je u Zakon o radu uvrstiti stavke koje se tiču dostave i e-trgovine, kako bi se riješio problem nedostatka radne snage i mogućnosti legalnog prijavljivanja radnika u tom poslovnom modelu. To su radnici koji rade privremene i povremene poslove dostave, studenti itd., poručio je g. Feđa Bičakčić, Baroš, Bičakčić & Partners.

G. Muamer Zubčević (Faveda d.o.o.) dao je kratak osvrt na praktična iskustva u e-trgovini preduzeća iz kojeg dolazi, da bi, potom, na panel diskusiji „Presjek stanja u e-trgovini u BiH“, privrednici (DM, PennyPlus), predstavnici eComm asocijacije i ministarstava iznijeli probleme koji ih trenutno najviše opterećuju, a to je prije svega obaveza poslovanja po Zakonu o unutrašnjoj trgovini i obaveza izdavanja fiskalnih računa za online trgovinu. Istakli su da je to funkcionalno u početnim fazama, ali kada biznis počne rasti, izdavanje računa na tradicionalni način počinje predstavljati teret. Njihov zaključak je da nadležni ne prate brzinu digitalizacije i da je potrebna diskusija koja će ono što se u praksi dešava uokviriti u zakone. 

Ekspanzija e-trgovine u BiH je počela sa pandemijom. Ranije su je kočile visoke cijene elektronskih uređaja koje su usporavale interesovanje privrede, no vremenom, cijene su pale i pristupačnost se povećala. Uvođenje IKT alata i njihova primjena dovela je do digitalizacije poslovnih procesa i e-trgovine, bolje mogućnosti isporuke i razvoja kurirskih službi, no i dalje je nužan stalni rad na razvoju elektronske trgovine i usvajanje zakona koji će to pratiti, poruka je gđe Nikoline Dorontić Alibabić iz Centra za digitalnu transformaciju (CDT) Privredne komore Republike Srpske i gđe Anele Karahasan, iz Privredne komore FBiH. 

Zaključak sastanka je da se svi akteri, privrednici, privredne komore, udruženja, ministarstva, vlade i eksperti moraju uključiti i uložiti dodatne napore kako bi se poboljšalo e-poslovanje i e-trgovina u BiH. Umrežavanje je preduslov za uspostavljanje okvira za sistemsko unapređenje e-trgovine u BiH, odnosno izlazak na globalno tržište i stvaranje novih radnih mjesta. Jedan od prijedloga svih učesnika sastanka je osnivanje radne grupe koja bi okupila predstavnike E-comm asocijacije kao ekspertni resurs i predstavnike svih institucija koje se mogu smatrati akterima u ovoj temi. Radna grupa bi za početak djelovala na izradi Akcionog plana koji bi uvažio potrebu multidisciplinarnog osvrta na e-trgovinu i razmotrio različite aspekte e-trgovine kao što su pravni, platni promet, poštanske usluge, marketing i dr. Predložena je i organizacija tematskih okruglih stolova koji bi služili za fokusiranu diskusiju o određenim prioritetima u oblasti e-trgovine. Neizostavna je kontinuirana edukacija u ovoj oblasti i rad na poboljšanju povjerenja potrošača u ovaj vid trgovine.