Prema narodnom verovanju, posle Miholjdana nastupa prava jesen koja je kalendarski već uveliko počela.
Srpska pravoslavna crkva 12. oktobra, slavi Miholjdan, praznik posvećen Prepodobnom Kirijaku Otšelniku. Na sutrašnji dan hrišćani slave praznik koji narod, između ostalog, smatra najneobičnijim danom i kaže se da “valja završiti poslove van kuće koji ne mogu da čekaju zimu”.
Na Miholjdan po narodnom vjerovanju ne treba obavljati kućne poslove, usisavati, spremati i slično. Ko nije spremio zimnicu, to obavezno treba da uradi na Miholjdan ili par dana oko ovog praznika. Jedino što je zabranjeno na Miholjdan jesu vjenčanja. Ovo vjerovanje je utemeljeno na tome što se smatra da mladenci ne bi mogli da okupe svatove jer su ljudi zauzeti poslom u polju.
Vjeruje se da su ljudi rođeni na ovaj praznik posebno nadareni i da će imati mnogo sreće u životu.
Sveti Kirijak rođen je u Korintu u petom vijeku i za života je smatran stubom hrišćanstva i uzorom monaških vrlina. Čitajući Sveto pismo, veoma rano je počeo da se divi ustrojstvu spasenja ljudskog roda, a želja za duhovnim životom odvela ga je u Jerusalim, gdje je stupio u manastir i dobio početna uputstva o monaškom životu.
Prema narodnom vjerovanju, posle Miholjdana nastupa prava jesen koja je kalendarski već uveliko počela. Oktobarski topli dani vezani za ovaj narodni i vjerski praznik poznati su kao Miholjsko ljeto.