Benigne promjene dojke često su normalan dio života žene i uglavnom nisu uzrok brige. Često se javljaju ciste, fibroadenomi (benigni tumori), i masne izrasline.

„Žene mogu primjetiti promjene u obliku kvržica, otoka, osjetljivosti, ili ispuštanja tečnosti iz bradavica“, objašnjava za N1 potpukovnik docent hirurg dr Milan Jovanović, načelnik centra hitne pomoći Vojnomedicinske akademije.

„Pregled dojki trebalo bi obaviti najmanje jednom godišnje. Prevencija je ključna. Redovni samopregledi dojki treba obavljati jednom mjesečno, najbolje nakon menstruacije, jer su dojke manje osjetljive u tom periodu i ukoliko primjetite bilo kakve promjene, odmah se javite ljekaru. Tokom pregleda, ljekar će obaviti palpaciju dojki kako bi osjetio eventualne kvržice ili nepravilnosti. Ukoliko postoji sumnja na nešto više, koristićemo dodatne dijagnostičke metode kao što su mamografija ili ultrazvuk. Svaka žena treba da ima redovne mamografske preglede određene u skladu sa svojim zdravstvenim istorijatom i faktorima rizika“, kaže sagovornik “N1”.

Ako nemate redovne menstruacije ili ste u menopauzi, dodaje, obavljajte samopregled istog dana svakog mjeseca kako biste pratili eventualne promjene.

Značaj samopregleda

Prema rečima dr Jovanovića samopregled dojki je važan način za otkrivanje potencijalnih promjena u dojkama i treba ga obavljati redovno. Postoje koraci koje možete pratiti prilikom samopregleda dojki.

„Stanite ispred ogledala i pregledajte svoje dojke vizuelno. Zatim obratite pažnju na simetriju, izgled kože i bradavica, da li postoje nepravilnosti, promjene u obliku, izbočine, uvučenja ili ispupčenja.“

Kako uraditi samopregled

„Podignite ruke iznad glave i ponovo pažljivo osmotrite dojke i dalje u potrazi za bilo kakvim vidljivim promjenama. Dok stojite, ispitajte dojke dodirom. Postavite lijevu ruku iza glave, a desnom rukom dodirujte lijevu dojku. Koristite vrhove tri prsta (srednji, domali i kažiprst) kako biste nježno masirali cijelu dojku u kružnim pokretima. Pređite cijelom površinom dojke, uključujući i okolinu ispod pazuha“, objašnjava doktor.

Ponovite isti postupak za desnu dojku, ovog puta koristeći lijevu ruku.

„Sada lezite na leđa na ravnoj površini, poput kreveta, sa podignutom rukom iza glave kako bi se tkivo dojke raširilo po grudnom mišiću te postalo ,,tanje“. Tim postupkom mogu se osjetiti manje promjene koje su se eventualno utopile u masno tkivo dojke. Ponovno masirajte dojku kružnim pokretima preko cijele površine“, savjetuje dr Jovanović.

Na kraju, kako kaže, istisnite nježno bradavice kako biste provjerili postoji li ispuštanje tečnosti iz bradavica.

„Ukoliko primjetite bilo kakvo krvarenje ili drugu neobičnu tečnost ili bilo šta što vam izgleda sumnjivo nemojte paničiti, ali svakako se odmah obratite ljekaru na dalju evaluaciju i dijagnostiku. Samopregled dojki ne zamijenjuje redovne preglede i mamografiju, ali je važan dodatak u ranom otkrivanju mogućih problema.“

Značaj prevencije

„Zdrav način života igra ključnu ulogu u prevenciji raka dojke. Pravilna ishrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i redovno vježbanje, smanjenje unosa alkohola i izbjegavanje pušenja, mogu smanjiti rizik od razvoja ove bolesti. Edukacija o raku dojke i prevenciji igra važnu ulogu u podizanju svesti među ženama. Rane informacije o rizicima i simptomima mogu osnažiti žene da preduzmu preventivne korake i traže medicinsku pomoć na vreme“, kaže sagovornik.

„Ako se dijagnostikuje rak dojke, važno je raditi sa multidisciplinarnim timom stručnjaka, uključujući hirurge, onkologe, radiologe, psihologe i druge zdravstvene radnike. Timski pristup obezbjeđuje najbolju moguću njegu i podršku za pacijentkinje“, savjetuje sagovornik N1.

Prema riječima dr Jovanovića maligne promjene dojke, odnosno rak dojke, su ozbiljno stanje koje zahtijeva rani pregled i dijagnostiku. Simptomi mogu varirati od žene do žene, ali neki od uobičajenih znakova su:

1. Novonastala kvržica u dojci ili ispod pazuha

2. Promjene u veličini, obliku ili teksturi dojke

3. Iznenadno crvenilo, otok ili toplota na dojci

4. Promjene na bradavici, kao što je njeno uvlačenje

5. Neočekivano curenje tečnosti iz bradavice, koje može biti krvavo ili bistre boje

6. Bol koji ne prolazi i nije povezan sa menstrualnim ciklusom

„Postoji i genetska predispozicija za razvoj raka dojke, pa ukoliko imate bliske srodnike (baka majka, ili sestra) kod kojih je bio prisutan ovaj tip karcinoma, potrebno je obaviti genetsko testiranje. Takođe, faktori rizika uključuju pušenje, gojaznost, konzumaciju alkohola i neaktivnost“, dodaje dr Jovanović.

Liječenje

„Prvi korak u liječenju bolesti je postavljanje tačne dijagnoze. To uključuje biopsiju tkiva iz sumnjive promjene dojke, kako bi se potvrdila prisutnost raka i odredila njegova vrsta. Nakon dijagnoze, vaš lekar će odrediti stadijum raka, što pomaže u procjeni stepena širenja i prognoze bolesti“, objašnjava doktor.

Glavni vidovi liječenja su hirurško lečenje, radioterapija, hemioterapija, hormonska terapija i ciljana terapija.

„Hirurško liječenje obično je prvi korak. Može se izvesti lampektomija (čuvanje dojke) uklanjanjem tumora i okolnog zdravog tkiva ili mastektomija, potpunim uklanjanjem dojke.

Radioterapija koristi visokoenergetske zrake za uništavanje preostalih kancerogenih ćelija i sprečavanje povratka raka.

Hemioterapija koristi lijekove za uništavanje tumorskih ćelija u cijelom tijelu, a hormonska terapija blokira ili smanjuje dejstvo hormona koji podstiču rast tumora.

Ciljana terapija je usmjerena na specifične molekule u tumorskim ćelijama kako bi se spriječio njihov rast i širenje”, objašnjava dr Jovanović.

Prema njegovim riječima rekonstrukcija dojke je opcija nakon mastektomije kako bi se obnovio izgled i oblik dojke. Može se izvesti odmah nakon mastektomije ili u kasnijem vremenu, u zavisnosti od preferencija pacijentkinje i kliničkoj situaciji. Postoji nekoliko metoda rekonstrukcije, uključujući rekonstrukciju implantatima i rekonstrukciju tkivom pacijentkinje (tzv. autologne rekonstrukcije).

Redovno praćenje ima ključni značaj

Doktor kaže da nakon liječenja, redovno praćenje je od ključnog značaja.

„U liječenju tumora dojke je najbitnija prevencija. Redovni samopregledi, obavezne mamografije jednom godišnje za žene preko 35 godina koje nemaju pozitivnu porodičnu anamnezu, te eventualni ultrazvučni pregledi pomažu u otkrivanju bolesti u najranijem stadijumu gdje je tumor izlječiv“, kaže dr Jovanović.

Najbitnije je, kako naglašava doktor, da žena ne skriva i ne negira problem.

„U liječenju tumora dojki vrijeme je dragocjeno, jer svaki propust ili kašnjenje u dijagnostici doprinosi težem i komplikovanijem liječenju čiji ishod može biti neizvjestan”, ističe dr Milan Jovanović.

Izvor: Bl portal