Nada mnom, u bašti, mašu breskve pune Zelenih lepeza i prvog zarutka;

Pripilo se sunce i u lisne krune

Kao da bi htjelo sve zlato da utka.

Ja, naslonjen na zid, prekrštenih ruka,

Gledam kako doli, o hridinu šuplju,

Neretva se lomi, a s visokih kuka

Naga djeca skaču i s vikom se kuplju… zapisao je Aleksa Šantić o Neretvi.

Nije ni čudo što je Šantić pisao baš o ovoj zelenoj ljepotici, kojoj su još drevni Kelti dali ime kada su ugledavši rijeku smaragdnozelene boje kako se moćno probija kanjonom uzviknuli “Nera Etwa”, što bi na jeziku starih Kelta bilo “Božanstvo koje teče”. Hladna Neretva, koja prema pisanju naučnog portala Science Blurtit iz Velike Britanije predstavlja najhladniju rijeku na svijetu, dio je malog, ali očaravajućeg Konjica, jednog od najstarijih gradova Bosne i Hercegovine.

Iako možda ne dobija pažnju koju zaslužuje, Konjic i te kako ima šta da ponudi, pogotovo tokom ljetnih dana. Brza, zelena i bistra Neretva upravo u ovom gradu pruža neponovljiv adrenalinski doživljaj – rafting.

Posljednih deset godina rafting na Neretvi doživio je naglu ekspanziju.

Od Glavatičeva do Konjica vozi se najinteresantnija rafting tura na Neretvi s nekoliko divljih dijelova i spada u najatraktvnije rijeke u Evropi. Osamnaest kilometara dug spust, koji u prosjeku s pauzama traje nešto više od tri sata, neponovljiv je događaj i svakako jedno nezaboravno iskustvo. Tokom plovidbe Neretvom rafteri mogu da uživaju u odmoru i ljepotama Malog i Velikog kanjona, uz netaknutu prirodu i prizore koji nisu vidljivi s puta, kao i u četiri adrenalinska brzaka, koji su poredani tako da je svaki naredni ekstremniji od prethodnog. Skiperi koji upravljaju čamcima obučeni su profesionalci i sigurno će prevesti posadu od starta do cilja.

Rijeka Neretva izvire ispod planine Jabuka, na visini od 1.320 metara, u planinskim predjelima visoke Hercegovine, u dubokoj i nepristupačnoj šumi, na obodu Perućice, jedne od posljednjih prašuma na tlu Evrope.

Dužina rijeke je 225 kilometara, od čega Bosni i Hercegovini pripadaju 203 km, a Hrvatskoj 22, gdje se u obliku delte ulijeva u Jadransko more u blizini grada Ploče te je ujedno i najduža pritoka istočnog jadranskog sliva.

U svom gornjem toku Neretva je izrazito planinska rijeka, s dubokim kanjonom neopisive ljepote, gdje zajedno s pritokama čini posebnu prirodnu cjelinu i jedinstven ekološki sistem u ovom dijelu Evrope.

Nakon što je izvajala jedan od najdubljih kanjona svijeta, zajedno s kanjonom Rakitnice, jedne od njenih najljepših pritoka, Neretva nakon spuštanja s visokih Dinarida, u blizini grada Konjica, naglo mijenja smijer, te iz smjera sjeverozapada svoj tok usmjerava prema jugu, prema Jadranu.

Iako je jedna od najhladnijih rijeka svijeta, s prosječnom temperaturom između sedam i osam stepeni, nadaleko je poznata po čistoći i kvalitetu vode te po endemskoj flori i fauni. S parkovima prirode koji je okružuju, čini prirodnu geomorfološku cjelinu i predstavlja izuzetno prirodno blago, stoga je njeno očuvanje i zaštita od velike važnosti.

“Neretva media regata”

Od izuzetne važnosti je i skretanje pažnje na trenutno stanje rijeke, aktivnosti koje se dešavaju na ovom području te eventualna poboljšanja u zaštiti flore i faune.

Upravo iz ovog razloga već sedmi put u Konjicu se održava “Neretva media regata”, koja je reakcija Udruženja građana “Zelena rijeka” na potrebe zaštite okoliša i prirode, te se, kroz održavanje regate, planira skrenuti pažnja javnosti na sve veću potrebu zaštite i edukovanja o načinima očuvanja životne sredine, naročito vodenih površina.

Ovogodišnja regata okupila je medijske radnike iz 28 bh. medija, a dio je sadržaja manifestacije “Dani grada Konjica”. Organizator regate je Udruženje građana “Zelena rijeka”, u saradnji s Agencijom za ekonomski razvoj “Prvi korak” iz Konjica i Udruženjem privrednika Konjica. Organizator je za novinare, fotografe i snimatelje organizovao druženje u Džajićima, dok je rafting na Neretvi za učesnike održan od Glavatičeva do Džajića, s ciljem promocije turističkog potencijala Konjica. Pobjednici ovogodišnje regate su predstavnici medija N1, Drukčijeg radija i TNT radija, koji su stazu dužine 18 kilometara preveslali za jedan sat, 27 minuta i 18 sekundi.

Iako nije bila među pobjednicima, ekipa “Nezavisnih novina” ovom prilikom se uvjerila zašto je baš Neretva opjevana i oslikana zelenooka ljepotica, vječita muza umjetnika i umjetničkih duša, stalna inspiracija fotografima i filmskim režiserima, mnogobrojnim turistima i putnicima, kao i stanovnicima njenih obala, koji opčinjeni tom zelenom magijom ostaju njeni odani zaljubljenici.

Legenda o Konjicu

Konjic se u pisanim dokumentima prvi put spominje 1382. godine, a o imenu grada postoji i legenda.

Na mjestu sadašnjeg Boračkog jezera bilo je malo naselje u koje je jedne večeri došao starac preobučen u prosjaka. Kako je imao natprirodne sposobnosti znao je da će te noći to naselje biti potopljeno. Krenuo je od kuće do kuće i molio za hranu i toplo ognjište.

Međutim, vlasnici kuća nisu pokazali razumijevanje i tjerali su ga sa svog praga. Samo jedna starica, čija kuća je bila jedna od najtrošnijih u naselju, pružila mu je utočište i s njim podijelila posljednji komad hljeba.

Starica se bavila trgovinom, a posao nije išao najbolje. Zahvalni starac joj je na odlasku rekao da se spremi i krene preko Boraca prema dolini u kojoj je sada smješten Konjic, jer će Borci biti potopljeni u ranim jutarnjim satima te da započne trgovinu tamo gdje njen konj sam stane.

Ona je poslušala. U noć je krenula na svom iscrpljenom konju. Kada je konj stao, starica je povikala: “Hajde, konjice moj”. Tada se sjetila starčevih riječi, tu je zastala i započela trgovinu, koja je, na njeno veliko iznenađenje, išla odlično.

Tako je nastao Konjic, trgovačko mjesto i tranzitna tačka za sve koji sa sjevera pohode južne krajeve i obratno, a za putnike namjernike zelena oaza u kojoj će vas huk Neretve i njena zelena boja trajno vezati za ovaj grad.

 

izvor:nezwavisne/FOTO:Nezavisne