U dokumentu „Procjena rizika od velikih nesreća za područje Grada Zagreba“, koji su za Grad Zagreb izradili stručnjaci različitih profila u 2019. godini, navedeni su najgori mogući scenariji za potres, poplavu, industriju opisane su nesreće, toplotni talasi i epidemije.

Tako se pominje najgori mogući scenario za poplavu, za koji se kaže da je krajnje malo vjerovatan, ali je potrebno biti svjestan takvog scenarija, odnosno imati plan i sistem djelovanja i za njega. Opisuje se, kako kažu, „najgori mogući scenario male vjerovatnoće, ali najveće posljedice”.

Posebna briga službi nije bio samo porast vodostaja, koji je dostigao tri najviša nivoa u istoriji mjerenja u Zagrebu i okolini, već i činjenica da je protok Save bio na rekordnim nivoima.

Količina vode koja se prelila za kratko vrijeme bila je izuzetna, pa je snaga tog vodenog talasa ogromna.

“Posljedice poplave izazvane pucanjem savskog nasipa bile bi katastrofalne”

Ovo je bilo neviđeno opterećenje za nasipe koji su već bili dobro natopljeni kišom. Međutim, Hrvatske vode su u subotu uveče objavile: “Nasipi su u dobrom stanju”.

“Posljedice poplave izazvane pucanjem savskog nasipa bile bi katastrofalne. Iako je mala vjerovatnoća da će zbog redovnog održavanja vodozaštitnih objekata doći do pucanja savskog nasipa, u slučaju ovakvog scenarija, pored većih oštećenja, pogoršaće se i kvalitet života u poplavljenim područjima, doći će do značajan broj dugotrajno raseljenih lica, a epidemiološka situacija će takođe biti veoma ozbiljna.

Vjerovatnoća događaja za mogućnost pucanja nasipa na području Grada Zagreba, s obzirom na dosadašnje pokazatelje, može se ocijeniti izuzetno niskom”, navodi se u dokumentu.

“Scenario će opisati situaciju koja može nastati nakon pucanja savskog nasipa na području Grada Zagreba za vrijeme visokog vodostaja. Ovakvim slijedom događaja, pored određenog broja poginulih i povrijeđenih, u zoni plavljenja bi nastala i značajna materijalna šteta, a bili bi ugroženi i mnogi kritični infrastrukturni objekti, škole i vrtići. Posebna opasnost odnosi se na mogućnost pucanja savskog nasipa noću. U ovom slučaju posljedice su još gore, jer veliki iznenadni prodor vode u gradska naselja koja su najbliža reci Savi može da uruši niske objekte (prizemnice), dok u njima ima stanovnika, prije preduzimanja bilo kakve evakuacije i mjere spasavanja”, piše on.

Biće uzet u obzir najgori mogući scenario male vjerovatnoće, ali sa najvećim posljedicama. Ideja je da se opiše najgora moguća situacija da se postave temelji za preventivno planiranje i operativno jačanje snaga civilne zaštite na području Grada Zagreba, što predstavlja proces smanjenja rizika. Poplava može ozbiljno ugroziti objekte kritične infrastrukture na području Grada Zagreba samo kao posljedica pucanja savskog nasipa.

“U urbanim sredinama uz sjevernu i južnu obalu Save problem predstavljaju i podzemne vode”

S obzirom na sve učestalije vremenske nepogode, posebno grmljavine koje uključuju veoma veliku količinu padavina, neki objekti kritične infrastrukture mogu biti poplavljeni zbog nedovoljne propustljivosti kanalizacionog sistema koji ne može da prikupi dovoljnu količinu vode, ali ovakvi događaji mogu samo privremeno da poremete rada i ne očekuju se veće štete, piše u nastavku.

Kako se dalje navodi, u urbanim sredinama koje se nalaze uz sjevernu i južnu obalu Save, problem predstavljaju i podzemne vode koje za vrijeme visokog vodostaja poplave podrume zgrada. ali ovakvi događaji ne mogu ozbiljno da ugroze objekte kritične infrastrukture, ali mogu otežati rad.

Jer nisu sva naselja Grada Zagreba vezana za glavni sistem vodosnabdijevanja, u slučaju poplava lokalne vodovodne mreže mogu zamutiti tokom i nakon poplava, a zagađenje izvorišta može dovesti do epidemioloških i sanitarnih opasnosti.

Scenario “katastrofalne” poplave

Da bi došlo do “katastrofalne” poplave, meteorološki uslovi moraju biti izuzetno nepovoljni – velike količine padavina (visokog intenziteta i dugog trajanja) moraju pasti kako na području Hrvatske, tako i na području Slovenije.

Realna opasnost, iako malo vjerovatna, koja može prouzrokovati veoma velike štete usljed plavljenja, može predstavljati pucanje savskog nasipa pri visokim vodostajima.

Takva situacija dovela bi do plavljenja velikog dijela naseljenog područja Grada Zagreba i nanijela bi ogromnu štetu stambenom fondu, gospodarstvu i kritičnoj infrastrukturi.

Gradske četvrti Stenjevec, Trešnjevka – sever, Trešnjevka – jug, Trnje, Peščenica – Žitnjak, Novi Zagreb – istok, Novi Zagreb – zapad i manji dijelovi gradskih četvrti Podsused – Vrapče, Donji Grad, Črnomerec, Maksimir, Sesvete i Brezovica bio bi poplavljen.

Najveća opasnost predstavlja pucanje savskog nasipa na području grada pri visokim vodostajima, praćeno propadanjem retenzije u podsljemenskom području.

Veću štetu mogu prouzrokovati i bujične poplave izazvane kratkotrajnim padavinama visokog intenziteta, ali se u ovom slučaju šteta očekuje na manjem geografskom području izloženom nevremenu (dio naselja), a ne na širem području naselja grada. Scenario je indikativan i opisuje najgoru moguću situaciju.

Mala je vjerovatnoća da će sve okolnosti biti najnepovoljnije, ali scenario opisuje skup svih mogućih i malo vjerovatnih događaja u vezi sa prijetnjom. Cilj ovakvog scenarija je da podstakne razmišljanje o preventivnim mjerama koje je potrebno preduzeti u cilju smanjenja rizika i jačanja pripravnosti, navodi se.

Scenario ide ovako: “Već mjesec dana rijeka Sava ima veoma visok vodostaj na području Grada Zagreba. Svi rekordi prosječnih mjesečnih padavina za mjesec oktobar su oboreni. Kiša ne prestaje, već danima opada, a prognoze su i dalje nepovoljne. Za sada, i pored visokog vodostaja, ne prijeti izlivanje nasipa na području grada Zagreba jer se iskrcava Sava, a kanal je aktiviran.

Odra, koja odvodi višak vode u Lonjsko polje. Nadležni kažu da su na snazi vanredne mjere odbrane od poplava, ali da nema opasnosti jer je situacija pod kontrolom, a ispravnost nasipa se provjerava svakodnevno. Iznenada, u 03:00 časa, tokom maglovite oktobarske noći i izuzetno visokog vodostaja rijeke Save, došlo je do pucanja nasipa na području gradske četvrti Trnje.

Prodor vode je iznenadan i nasilan. Nalet vode uništava prizemne objekte na području gradske četvrti Trnje. Otežavajuće okolnosti su to što zbog iznenadnosti događaja nije proglašen alarm, a ljudi spavaju u prizemnicama koje je prvi zahvatio jak poplavni talas.

Pored toga, postoji i veoma gusta magla koja otežava uočavanje i otkrivanje tačne lokacije rupture nasipa.

Nestanci struje

Zbog plavljenja infrastrukture dolazi do nestanka električne energije na području zahvaćenom poplavom, a zbog velikog broja poziva građana koji žele da saznaju šta se dešava ili da prijave događaj, komunikacija sa hitnim službama je blokiran.

Zbog nestanka struje i preopterećenja, nefunkcionalna je i komunikacija putem mobilnih telefona. Zbog blizine zgrade HRT mjestu proboja, prostorije su poplavljene, nestala je struja, a agregati, koji su takođe bili poplavljeni, nisu radili, pa je emitovanje radio i TV programa HRT prekinuto. a stanovništvo je tako odsječeno od informacija.

 

Poplavljena su i industrijska postrojenja na Žitnjaku, pa postoji opasnost od ekološkog udesa. Došlo je do djelimičnog urušavanja Mosta slobode, pa je prekinuta saobraćajna komunikacija između Trnja i Novog Zagreba.

Saobraćaj je otežan zbog poplavljenih puteva, a do dijelova naselja koji su najbliži rijeci Savi može se doći samo čamcem. To zvuči kao najgori mogući i krajnje malo vjerovatan scenario. Ali je obrađeno.

Procjena za Zagreb

Izvršena je procjena opasnosti naselja i stanovništva na području Grada Zagreba od poplava. Rezultati procjene pokazuju da je u opasnosti od poplava oko 342.578 stanovnika Grada Zagreba, što je nešto više od 43 odsto stanovništva Grada.

“Ovakav talas vode bi svakako izazvao određen broj poginulih, povrijeđenih i zatrpanih ljudi pod ruševinama, dok bi dio stanovništva ostao bez osnovnih uslova za život, bez redovnog snabdijevanja, zdravstvene zaštite i slično. U slučaju prikazanog scenarija, potencijalni broj ugroženog stanovništva bio bi oko 275.000, a štete za gospodarstvo dostigle bi iznos od 138 milijardi kuna, dok bi štete vezane za društvenu stabilnost i politiku bile reda veličine kuna. 70 milijardi”, navodi se u dokumentu.

Izvor: 24 sata/FOTO: JUTARNJI LIST/YOUTUBE/SCREENSHOT