Republika Srpska raspolaže značajnim geotermalnim potencijalom, ali iskoristivost ovog prirodnog resursa trenutno je minimalna. Najveći potencijal geotermalnih voda teče ispod Bijeljine, pa bi ovaj grad mogao dobiti toplovodnu mrežu na obnovljive izvore enegrije.

Vrela voda u Semebriji otkrivena je slučajno pedesetih godina prošlog vijeka prilikom istraživanja nafte. Umjesto crnog zlata potekla je vrela voda, odnosno bijelo zlato.

Pod tuševima i na česmi, stalni posjetioci, posebno u ljetnim mjesecima.

Voda je prvo korišćena za uzgajanje biljaka u staklenicima, a kada je dokazana njena ljekovitost, počelа је sa radom Banja Dvorovi.

“Naša voda je na dubini 1.280 metara, njena toplota je 75 stepeni, koristimo je za banjski turizam. Dobra je za postoperativne zahvate i za oporavak ekstremiteta, u liječenju psorijaze, kožnih bolesti, gastritisa, itd. Mi tu vodu u manjem dijelu koristimo i za zagrijavanje. Kompletan naš hotel se grije na ovu toplu vodu, koristimo ga za naše bazene u ljetnjoj sezoni.”, kaže za BN Milorad Zekić, direktor Banje Dvorovi.

Međutim, geotermalna voda ne teče samo ispod Dvorova.

Inženjer geologije u Geološkom zavodu Republike Srpske Uroš Jurošević ističe da dvije trećine Republike Srpske raspolaže sa određenim potencijalima. Kako kaže najveći potencijal je svakako područje Semberije gdje su dokazane rezerve na bušotinama u Dvorovima i Slobomiru.

“Nama u Republici Srpskoj su neophodne duboke bušotine, odnosno dalja istraživanja na tom polju, kako bi mi imali bolju predstavu sa čim stvarno raspolažemo.”

Potencijali veliki, mogućnosti korišćenja još veće.

U Evropskoj uniji oko 400 toplana za grijanje koristi geotermalnu energiju, a procjene su da će do 2030. godine zbog brojnih benefita više od 1.000 njih preći na ovaj vid grijanja. Dok u Republici Srpskoj potencijala za to ima, ali su nedovoljno iskorišćeni.

Ekološki aktivista Helena Stojić navodi da se geotermalne vode mogu iskoristiti na niz načina.

“Mogu se iskoristiti u poljoprivredi i kao toplotni izvor energije za grijanje stambenih, industrijskih objekata, imamo nešto što takoreći prosipamo. Ako isto tako uzmemo u obzir da je BiH prva u Evropi, a druga u svijetu po smrtnosti djece usljed zagađenja vazduha mi dolazimo u situaciju da smo konstantno izloženi zagađenju.”

Bijeljina bi se mogla grijati takozvanom `zelenom, nezagaćujućom energijom`. Za to bi trebalo da se izgradi toplovodna mreža. Iz Uprave grada, kažu rade na ovom projektu.

“Stupili smo u kontakt sa eminentnim stručnjacima sa Rudarsko-geološkog fakulteta, Univerziteta u Beogradu koji su u nekoliko navrata boravili u Bijeljini kako bi se upoznali sa potencijalima koje Bijeljina ima i kako bismo dalje po ugledu na susjedna mjesta poput Bogatića koji je već sporoveo toplifikaciju doveli i toplovodnu mrežu u Bijeljinu.”, izjavio je za BN Filip Božić iz Gradske uprave Bijeljine.

Osim toga, gradonačelnik Ljubiša Petrović potpisao je memorandum o razumijevanju sa preduzećem Geosejf – beogradskom filijalom francuske kompanije koja ima višedecenijsko iskustvo u realizaciji projekata toplifikacije gradova, a koja će uskoro, kako kaže Božić, krenuti u proces ispitivanja bušotina u gradu.

Što se tiče finansiranja, gradonačelnik Petrović se obratio EBRD-u sa molbom za učešće u ovom projektu.

Ovo bi bio spas za pluća grada, uzimajući u obzir da je kvalitet vazduha u Bijeljini loš, pogotovo u grijnoj sezoni, kada se u najvećoj mjeri kao energent koristi ugalj.

Izvor/Foto: BN