Iako je migrantski talas gotovo u potpunosti splasnuo na teritoriji BiH, nadležni ostaju u punom stanju pripravnosti kako se već viđeni problemi ne bi vratili na scenu, a jedan od zadataka jeste potpisivanje sporazuma o readmisiji sa što više zemalja iz kojih je u proteklom periodu evidentirano najviše ilegalnih izbjeglica.

BiH je mjesecima, a naročito do izbijanja pandemije virusa korona, bila izložena jakom pritisku migranata koji su, bježeći iz zemalja na Dalekom istoku i drugih, njenu teritoriju koristili kao jednu od ključnih ruta ka svom cilju, odnosno tlu EU.

Nadležni podvlače da je sad situacija pod punom kontrolom i da ilegalnih migranata ima daleko manje, ali i da nema mjesta za opuštanje te u skladu sa tim i kroje strateške dokumente za naredni period.

Dio detalja je objelodanjen u planu rada Ministarstva bezbjednosti BiH od 2023. do 2025. godine koji je upućen u fazu konsultacija na zajedničkom nivou vlasti, nakon čega ide u dalju proceduru usvajanje. U tom dokumentu je istaknuto da nezakonite migracije, njihovi trendovi i popratne pojave, ostaju u fokusu ministarstva, podsjećajući da je BiH na evropskoj mapi migracija trebalo da bude tranzitna država, ali je usljed zatvaranja granica većine evropskih država, postala prisilno, privremeno, sklonište za mnoge migrante.

U tim okolnostima, pored smještaja i osiguranja elementarnih životnih uslova, trebalo je utvrditi tačan broj ekonomskih migranata, da bi bila pokrenuta procedura njihovog dobrovoljnog povratka u matične države, a od početka migrantske je, prema tvrdnjama nadležnih u Ministarstvu, cilj bio jačanje partnerskih odnosa sa državama koje su izvor migracija.

Diplomatskim kanalima se stalno provjerava spremnost država koje bi sa BiH zaključile sporazume o readmisiji lica koja borave bez dozvole, a u resoru ističu da su u pitanju Avganistan, Irak, Iran, Bangladeš, Maroko, Alžir, Egipat, Indija, Tunis, Palestina, Libija, Eritreja, Somalija i Jemen.

– U momentu dobijanja pozitivnog odgovora ministarstvo će pokrenuti inicijativu za zaključivanje sporazuma o readmisiji sa svakom državom. Prva na listi država sa kojom je potpisan takav sporazum je Pakistan, jer Pakistanci čine skoro četvrtinu registrovanih ilegalnih migranata te će to, omogućiti proceduru njihovog povratka u matičnu državu. Uporedo s tim dostavljeni su nacrti sporazuma i pratećih protokola o readmisiji Maroku, Egiptu, Bangladešu, a u narednom periodu očekuje se potpisivanje sporazuma o readmisiji lica koja borave bez dozvole sa Libanom – piše u dokumentu Ministarstva bezbjednosti odakle navode da je već poboljšana kontrola kretanja migranata na prostoru BiH i nadzor istočne granice.

Predstavnik Ministarstva bezbjednosti Saša Kecman rekao je da je u prihvatnim centrima manje od 2.000 migranata te izvan njih, prema procjenama, od 300 do 500.

– Organizovaćemo i posjetu Pakistanu gdje ćemo tamo nastojati intenzivirati sprovođenje sporazuma o readmisiji koji imamo sa tom zemljom. Organizovaćemo i nekoliko čarter letova prema Pakistanu, Maroku i Bangladešu kako bismo deportovali migrante. Imamo i naznake da bi mogao biti obezbijeđen novac od donatora za te čarter letove. Nastojimo da sve to ispoštujemo – rekao je “Glasu Srpske” Kecman.

Identitet

Jedan od većih problema sa kojima se suočavaju u domaćim službama, od početka krize je to što gotovo 99 odsto migranata nema identifikaciona dokumenta zbog čega je znatno otežana njihova identifikacija. Na to su u nekoliko navrata upozoravali iz Granične policije i Službe za poslove sa strancima.

 

izvor:Glas Srpske/FOTO:Glas Srpske