Treću vaskršnju sedmicu vjernici slave kao nedjelju svetih žena mironosica, kao i Josifa i Nikodima, koji su bili tajni učenici Hristovi

Dan žena mironosica obilježava se treće nedjelje po Vaskrsu. U pravoslavnim crkvenim kalendarima ovo je datum odavanja počasti sjećanju na žene mironosice koje su došle poslije Hristovog raspeća u pećinu sa njegovim tijelom i donijele smirnu i mirise. Među njima su bile Marija Magdalena, Saloma, Jovana, Marija Kleopova, Marta i Marija, Suzana i drugi.

Praznik je posvećen ženama koje su promijenile svoj život i posvetile ga Isusu Hristu kao Učitelju. Pratile su ga svuda. U vrijeme kada najbliži učenici iz straha i očaja nisu znali šta dalje, žene nisu napustile Sina Božijeg nakon što su ga uhvatili. Krhki i bespomoćni, hrabro su stajali na krstu. Stražari ih nisu mogli otjerati. Žene su podijelile s Isusom njegov bol i patnju. Podržavali su Majku Božiju. Pratile tijelo Isusovo do groba.

Žene su prvo došle do groba u mraku, da stvore ritualno pomazanje Njegovog tijela mirom (aromatičnim uljem) i mirisima, po tadašnjem običaju. One su prve svjedočile čudesnom Vaskrsenju. Zbog toga su nazvane mironosicama.

Vjerovanja i običaji

Ovo je dan koji donosi mir ovom svijetu. Na ovaj praznik sjećaju se i Eve, prvogrešnice, i Majke Božije, koja je podarila velike blagoslove. Uoči Dana žena mironosica, žene se dogovaraju ko će slaviti praznik i sakupljati hranu. Glavna jela gozbe su kajgana i piletina. Na gozbi su prisutne samo žene.

Muškarcima je zabranjeno da učestvuju čak i u pripremama za proslavu (rezanje piletine i sl.). Praznik je posvećen ženama i prate ga različiti obredi.

Jedan od njih je i kumlenija, kojoj su prisustvovale djevojke čije su se godine približavale braku. Po pravilu, izvršena je na dan kada se breza kovrčala. Dvije prijateljice sa obje strane su se približile brezi, na kojoj je visio vijenac, tri puta se poljube kroz njega. U isto vreme, one su jedna drugoj ponudile jednu misao, nikad ne psujući, stvarajući prijateljstvo zauvijek. Nakon toga, došlo je do razmjene krstova i malih poklona.

Smatralo se da su djevojke nakon kumlenija ušle u odnos duhovnih svojstava, sličan kumovskom. Nedjelju dana kasnije, djevojke bi se vraćale na mjesto gde su razmjenile poklone. Uz pjesmu bi razgrnule vijenac, vratile natrag poklone. To je značilo da se njihovi djevojački dani završavaju i da će se uskoro udati i voditi porodičan život.

Drugi obred, koji provode žene, je “krštenje i sahrana kukavice”. Podsjeća na stari slavenski ritual. Prvo se “zakopa” lutka, koja je napravljena od trave “kukavice suze”, a nakon određenog vremena se iskopa. Kukavica u ovom slučaju simbolizuje ženstvenost, dušu i drugi svijet.

Vjeruje se i da, ako ima mnogo procvjetale jagorčevine oko ovog dana, očekuje nas toplo ljeto, piše Kurir.

Izvor:Agencije