Srpska pravoslavna crkva (SPC) i njeni vjernici danas slave Svetog apostola Irodiona, Agava, Rufa, Asinkrita, Flegonta i Ermije, a danas je i Istočni petak.

Irodiona, Agava, Rufa, Asinkrita, Flegonta i Ermije bijehu od Sedamdesetorice apostola. Sve ih spominje apostol Pavle u svojim poslanicama. Irodion je bio srodnik Pavlov.
Sveti Agav imao je duh proročki. U Djelima Apostolskim pominju se dva njegova proročanstva. Prvo, prorekao je veliku glad po cijelom svijetu, koja se i zbi u vrijeme cesara Klaudija.

I drugo, kada se srete u Kesariji s apostolom Pavlom, koji je išao za Jerusalim, Agav uze pojas Pavlov i veza sebi i ruke i noge govoreći:

“Tako veli Duh Sveti: čoveka kojega je ovaj pojas, ovako će ga svezati u Jerusalimu Jevreji.

Sveti Ruf beše episkop u Tivi Jeladskoj, Sveti Flegont beše episkop u Trakijskom gradu Maratonu a Sveti Ermija episkop u Dalmaciji.

Svi su oni kao pčele Hristove raznosili med Jevanđelja po raznim krajevima stradajući mnogo radi ljubavi Hristove.

Danas je i Istočni petak, peti dan po Vaskrsu. Ovaj dan se zove i Izvor izliječenja, zato što vjernici odlaze na obližnji izvor i umivaju se radi izliječenja od mnogih bolesti.

Istočni petak je inače dan posvećen proslavljanju Presvete Bogorodice.

Praznik je uspostavljen u hramu pored jednog izvora nedaleko od Carigrada, koji se zvao “Živonosni istočnik”. Taj hram je podigao car Lav Veliki u 5. veku.

Po predanju, dok još nije postao car Vizantije, u šumi je naišao na slijepog čoveka, odveo ga do izvora gdje ga je napojio i umio, nakon čega je slijepac progledao. Zato danas treba otići na najbliži izvor i umiti se – to će pomoći i izliječiti od mnogih bolesti.

Kada je postao car, na mjestu gde se to čudo desilo, podigao je hram, u znak zahvalnosti Presvetoj Bogorodici. Narod je počeo da pristiže sa svih strana, tražeći i nalazeći lijek za mnoge bolesti.

Izvor u porti crkve u godinama koje su dolazile, darivao je mnoštvo iscjeljenja, uključujući i grčku aristokratiju, čemu sinaksar posvećuje posebnu pažnju. U njemu se opisuju mnoga iscjeljenja, pa čak i vaskrsenje jednog mrtvaca.

Tu su se isceljivali od vodene bolesti, sušice, bjesnila, raka, groznice i temperature, neplodnosti, skorbuta, tumora, duševnih bolesti, bolesti očiju i još mnogih drugih.

Običaj je da se zorom izlazi na najbliži izvor ili vodicu, gdje se umiva, pije voda, bere cvijeće, veseli i vraća se kući tek uveče.

Današnji praznik, kao slavu, proslavljale su mehandžije.

U Popovom polju žene na taj dan ne rade teže poslove. Na ovaj dan se u selima oko Niša i Pirota boje jaja kao i za Vaskrs, samo što su namijenjena upokojenima, jer se tada spremaju za Pobusani ponedeljak.

Ponegdje se ovaj praznik proslavlja i kao seoska slava, kada je običaj da se kolje jagnje.

izvor:Telegraf.rs/FOTO:MONDO/STEFAN STOJANOVIĆ