Gdje je granica između slobode govora i uvrede ili govora mržnje? Pitanje je koje nikada nije bilo aktuelnije nakon pokušaja vlasti u RS da kriminalizuju ove kategorije, ali po mnogima na način da neadekvatno ograniče slobodu govora, piše BHRT.

 

Granica između slobode izražavanja i uvrede je veoma tanka. Treba da je propisuje zakon, ali način na koji to pokušavaju vlasti u Banjoj Luci ni izbliza ne rješava problem. Posebno se to odnosi na online prostor koji obiluje negativnim pojavama.

– Tako da ono što se predstavlja i producira putem društvenih mreža najčešće ostaje samo tu i oni koji su oštećeni ne budu pravno regulisani. I kada bi se regulisalo kako vlast želi ne bi se u potpunosti zaštitile određene kategorije, određeni pojedinci i ljudi u društvu – kaže komunikolog Mladen Bubonjić.

Zadiranje u privatnost
Da postoji pojedinačno ili organizovano zadiranje u privatnost uz vrijeđanje i širenje mržnje u online prostoru, saglasni su i pravnici.

– Ne znači kao negativna pojava da trebamo uvoditi drugu negativnu pojavu a to je kriminalizacija uvrede i klevete kako bi ona bila zloupotrebljena za sasvim nešto drugo i za sasvim druge procese nego ono o čemu mi govorimo – kaže pravni stručnjak Nedim Ademović.

Udruženje BH novinari uputilo je nadležnim tužilaštvima 15 prijava zbog govora mržnje na društvenim mrežama. Nijedan od tih slučajeva nije procesuiran, iako može da dovede do ozbiljnijih posljedica.

Govor mržnje prethodi fizičkom nasilju

– Kroz ove slučajeve u Banjoj Luci i napade na novinare smo zapravo svjedočili da govor mržnje i širenje mržnje putem IT tehnologije zapravo prethodi nečemu što je napad, fizički napad i zločin iz mržnje – kaže Borka Rudić, generalna sekretarica udruženja BH novinari.

Političari bi trebali biti spremni na veći stepen kritike, ali umjesto toga svoju poziciju pokušavaju da postave na nedodirljive visine, što je slučaj i sa Nacrtom izmjena krivičnog zakona u RS, vjeruje Rudić. Nedim Ademović uvjeren je da, bude li usvojena u konačnoj formi, kriminalizacija klevete pada na ispitu ustavnosti. Neusklađenost sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, evropskom sudskom praksom, ali i preporukama Vijeća Evrope o dekriminalizaciji klevete ključni su argumenti.

 

izvor:BHRT/Avaz/FOTO:BHRT/AVAZ