Neslavni rekord po broju nevažećih glasačkih listića na prošlim opštim izborima u BiH drže pojedina glasačka mjesta u Odžaku, Goraždu, Drvaru, Tuzli, Živinicama, Doboju i Šipovu, u kojima je procenat takvih listića išao od 20 do čak 75 odsto.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Najveći procenat nevažećih glasačkih listića po biračkim mjestima zabilježen je na biračkom mjestu 057A010 u opštini Drvar za nivo Predsjedništva BiH, na kom je od ukupno 368 obrađenih glasačkih listića, nevažećih bilo 75,27 odsto od čega praznih 49,18 odsto. Veliki procenat nevažećih listića evidentiran je i prilikom glasanja za Parlament BiH i FBiH. Tako je na biračkom mjestu 017A021, opština Odžak, ukupan procenat nevažećih glasačkih listića iznosio 57,54 odsto, a u Goraždu 40 odsto. Nešto niža stopa zabilježena je na biračkom mjestu 038B061 u Doboju (31) te na pojedinim u Živinicama (27), Šipovu (18), Čapljini (16).

Pokazala je ovo analiza CIK BiH, u kojoj je navedeno da im je cilj bio da javnost u BiH stekne detaljniji uvid u ovu problematiku, ali i da doprinese daljem i sveobuhvatnijem istraživanju fenomena nevažećih glasačkih listića, odnosno da se pokuša odgovoriti na pitanje – zašto glasači u glasačku kutiju ubacuju nepopunjene (prazne) glasačke listiće i listiće koji su nepropisno označeni ili namjerno učinjeni nevažećim, zbog čega neće biti brojani, niti će uticati na konačne rezultate izbora.

Na primjeru Drvara se možda može zaključiti zbog čega je toliko veliki procenat, jer vjerovatno nisu htjeli glasati ni za jednog od predloženih hrvatskih i bošnjačkih kandidata. Ostaje dilema šta je u ostalim slučajevima.

Analiza rezultata opštih izbora 2022. godine, oko kojih je bila podignuta velika prašina, pokazala je kako procenat nevažećih listića iznosi oko sedam odsto, što je duplo više od nekih međunarodnih normi. Ono što je takođe interesantno jeste to da od ukupnog broja, udio neoznačenih, odnosno praznih listića i dalje čini najveći dio, više od 50 odsto. Kako su naveli iz CIK-a BiH teško je odrediti razlog zbog kojeg je birač učinio glasački listić nevažećim, bilo da je ostavio prazan glasački listić ili ga učinio na drugi način nevažećim.

– Neki od razloga mogu biti iskazivanje nezadovoljstva dostupnim opcijama, neinformisanost, nedovoljna upućenost u način glasanja i pretvaranje važećih u nevažeće glasačke listiće – istakli su iz CIK-a.

Bivši član CIK-a BiH Vehid Šehić smatra kako ovi podaci otkrivaju da se u pojedinim sredinama, i na biračkim mjestima, najvjerovatnije mnogo toga mutnog desilo.

– U slučaju u Drvaru veliki procenti su objašnjivi, baš kao i u nekim drugim sredinama, kao što je recimo i Odžak, jer je BiH duboko nacionalno podijeljeno društvo. Ima tu mnogo i nezadovoljstva, bunta, ali očigledno i neregularnosti, jer se vjerovatno neki glasovi namjerno poništavaju, što jedino mogu uraditi članovi izbornih komisija. Jedino se na taj način mogu objasniti ovako visoki procenti, pogotovo ukoliko su označena dva različita politička subjekta. Tih dana sve se vrtjelo oko toga ko će biti predsjednik RS, što je onda skrenulo pažnju s glasanja za druge nivoe vlasti. Vjerujem da su mnogi to iskoristili za razne mahinacije – istakao je Šehić za “Glas Srpske”.

Opasna pojava

Kada je u pitanju veliki broj praznih listića Šehić smatra da se radi o veoma opasnoj pojavi, jer to otvara prostor za mnoge mahinacije i zloupotrebe.

– To ostavlja mogućnost nesavjesnim i korumpiranim članovima biračkih odbora da prilikom brojanja glasova ove prazne listiće sami popune, dopisivanjem – kaže Šehić.

izvor:Glas Srpske/FOTO:Pixabay