Voćke u čistim zasadima mogu biti različito raspoređene, a najčešće u kvadrat, pravougaonik i ravnostrani trougao.
Sađenje u kvadrat se do skora najviše primjenjivalo. Razmjeravanje je lako, obrada u mladom zasadu se može raditi u dva pravca, a između voćaka ima dovoljno praznog prostora. Tako lako mogu da se suzbijaju izdanci u zasadima oblačinske višnje.
Međutim, malo se primjenjuje u praksi, jer omogućava uzgajanje relativno malog broja stabala po jedinici površine.
Izračunavanjem broja voćaka (BV) po hektaru za kvadrat:
Primjer: P = 10.000 m2 = 1 h,
a = 3 m, a2 = 9 m2
BV = 10.000/9 = 1.111 stab./ha
Prelaskom na intenzivne sisteme guste sadnje (vitko vreteno, vretenasti žbun, palmeta) primjenjuje se sadnja u pravougaonik. Ovaj način sadnje omogućava međurednu obradu u jednom pravcu i maksimalan broj sadnica po hektaru u gustoj sadnji.
Rastojanje u redu osigurava normalan razvoj stabala, tako da se krošnje susjednih stabala u periodu plodonošenja dodiruju. Međuredna rastojanja su veća i treba da omoguće dobro osvjetljavanje i prohod mehanizacije u voćnjaku. Obrada je samo u međurednom prostoru.
Izračunavanjem broja voćaka (BV) po hektaru za pravougaonik:
Primjer: P = 10.000 m2 = 1 ha,
a = 4 m, b = 1,5 m, a x b = 6 m2
BV= 10.000/6 = 1.667 stab./ha
Sađenje u ravnostrani trougao primjenjivan je kod kotlaste i piramidalne krune. Voćke imaju podjednako rastojanje u svim pravcima i moguća je obrada zemljišta u mladim zasadima u tri pravca.
Danas sađenje u ravnostrani trougao nema praktični značaj, izuzev kod oraha i pitomog kestena. Ovaj raspored voćaka primjenjuje se i na terenima pod nagibom, radi ublažavanja erozije.
Izračunavanjem broja voćaka (BV) po hektaru jednakostranični trougao:
Primjer: P = 10.000 m2 = 1 ha,
a = 4 m, a2 = 16 m2
BV = 10.000/16 x 1,155
BV =625 x 1,155 = 722 stab./ha
izvor:Agroklub/FOTO:Gordana Nastić/Agroklub