Samo pola metra pod zemljom, arheolozi su otkrili ostatke kafane za koju se vjeruje da potiče iz 2700. godine p.n.e.

Javna gostionica pronađena je u drevnom gradu Lagašu, u današnjem Iraku.

”Sastojala se od velike zajedničke prostorije koja je vjerovatno bila mjesto gdje se objedovalo”, kaže za BBC Sara Picimenti sa Univerziteta iz Pize.

Ona je jedna od istraživačica koja je pet godina proučavala drevni grad u sklopu Lagaškog arheološkog projekta.

Lagaš je bio jedan od najvećih i najstarijih gradova u južnoj Mesopotamiji i jedan od najranijih urbanih centara na svijetu.

Bio je dio sumerske civilizacije, zbirke gradova-država oko rijeka Tigar i Eufrat, koja je trajala od poznog neolitskog perioda do ranog bronzanog doba.

Klupe, rerna i 5.000 godina star frižider

Nove tehnike, kao što je snimanje dronom i magnometrijska analiza, omogućile su arheolozima da ”zavire” u zemlju bez iskopavanja.

Kad je otkrivena kafana, iskopali su klupe, svojevrsni frižider od gline, rernu i ostatke posuđa za čuvanje hrane, na kojima su još bili ostaci jela.

”Zahvaljujući grnčariji određenog tipa pronađenog na lokaciji i gliptičke umjetnosti (rezbarije i gravure u dragom kamenju), nema nikakve sumnje da je kafana stara skoro 5.000 godina”, kaže za BBC Holi Pitmen, direktorka projekta.

Ali kako je uređaj za hlađenje radio bez struje?

Glinena posuda za hlađenja ili frižider po sistemu posuda u posudi zasnivao se na isparavanju.

Drevni frižider je imao dvije posude.

Spoljna posuda, obložena vlažnim pijeskom, u sebi je imala unutrašnju posudu, koja je bila glazirana kako bi spriječila da uđe tečnost i u nju se ostavljala hrana.

Isparavanje spoljne tečnosti privlačilo je toplotu unutrašnje posude.

U ovim posudama moglo je da se hladi bilo šta.

Smješten na rijeci Tigar sjeverno od mjesta gdje se ukršta sa Eufratom, Lagaš je bio živi trgovački centar tokom Ranog dinastičkog perioda, koji je trajao od 3200. do 2900. godine p.n.e, kad su osnovani neki od prvih svjetskih gradova.

”Pokušavamo da shvatimo kako se ovaj grad razvio od manje lokacije karakteristične za ovu oblast u ranim periodima u mnogo veću i mnogo integrisaniju mrežu”, kaže za BBC arheolog Rid Gudmen sa Univerziteta u Pensilvaniji.

Ostaci hrane stari 5.000 godina
Pored rerne i glinenog frižidera, arheolozi su pronašli još jednu prostoriju sa posudama za hranu, peharima i teglama.

I oni nisu bili prazni.

”Pronašli smo više od 100 posuda sa ostacima hrane, zbog čega vjerujemo da je ovo mjesto bilo namijenjeno ljudima onog vremena koji žele da uđu i nešto pojedu ili popiju”, kaže Picimenti.

Mjesto nije mogla biti domaća kuhinja, rekla je ona, ”zbog ogromne količine hrane koja je pripremljena”.

Ostaci hrane otkrivaju da su ljudi koji su posjećivali kafanu prije 5.000 godina jeli ribu.

”U svakoj od ovih posuda pronašli smo ogromne količine ribljih kostiju, veoma dobro očuvanih”, kaže Pitmen.

Ono što zbunjuje arheologe je zašto hrana nije bila pojedena.

”Sve stvari koje smo pronašli bile su samo ostavljene tamo, tako da se nešto sigurno desilo, ali ne znamo šta i to želimo da otkrijemo”, kaže Picimenti.

Nedostajući komad slagalice

Žele i da saznaju ko su bili gosti kafane i kakav im je bio društveni status.

Prethodna iskopavanja na lokaciji otkrila su da je grad Lagaš bio dom tri kompleksa hramova, u kojima su živjele više klase.

Ali arheolozi smatraju da kafana nije bila smještena u prestižnom dijelu grada.

”Četvrt u kojoj je otkrivena kafana ne djeluje kao da je bila u elitnom kraju. Čini se da je to bilo mjesto koje su posjećivali obični ljudi”, kaže Picimenti.

Oni vjeruju da je kafana bila mjesto na kom su ljudi koji su radili daleko od kuće mogli da pojedu dnevne obroke.

”Sada moramo da otkrijemo da li su ti ljudi radili u proizvodnji keramike”, kaže Pitmen.

Njihov tim žarko želi da sazna nešto više o životu običnih ljudi u Lagašu.

”Nadamo se da ćemo moći da pružimo lijepu protivtežu verziji da su pojedina mjesta bila rezervisana samo za bogate ili siromašne, i da skoro uopšte nije bilo miješanja među njima”, kaže Gudmen.

 

izvor:Nezavisne/FOTO:Lagash archaeological project