Svijet i dalje potresa neviđena tragedija u Siriji i Turskoj, gdje je zemljotres jačine 7 rihtera iza sebe ostavio razarajuće učinke, ubivši preko 20.000 ljudi.

Na svu sreću, sličnu tragediju kada je u pitanju sila podrhtavanja tla naša zemlja nije doživjela. No, kroz svoju historiju i Bosna i Hercegovina je zabilježila nekoliko razornih zemljotresa.

Razorniji potresi
Do sada je u Bosni i Hercegovini zabilježen značajan broj zemljotresa što ponovo potvrđuje činjenicu da je i područje naše zemlje tektonski aktivno i podložno manjim, pa čak i onim razornijim zemljotresima.

Teritorija Bosne i Hercegovine predstavlja jedan od seizmički najaktivnijih dijelova Balkanskog poluotoka, koji ulazi u sastav sredozemno-trans-azijskog seizmičkog pojasa. Prema raspoloživim podacima, na području Bosne i Hercegovine, u prošlosti se dogodilo više razornih zemljotresa iz lokalnih žarišnih zona magnitude oko 5.0, dok je intenzitet u epicentru dostizao i do 7 stepeni MCS skale.
Posljednji jači zemljotres u BiH desio se u decembru prošle godine, jačine 3.4 po Rihteru, a podrhtavanje tla ojetilo se u nekoliko gradova.

Zemljotres se osjetio u Mostaru, Stocu, Međugorju, Čapljini i drugim hercegovačkim mjestima.

Nešto razorniji zemljotres koji je zabilježen u BiH 2012. u blizini Zenice. Podrhtavanje tla trajalo je oko deset sekundi, a potres je bio magnitude 4,7 prema Rihteru. Epicentar potresa bio je oko 10 kilometara sjeveroistočno od Zenice, a intenzitet u epicentru 6 – 7 stepeni Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice. Ubrzo nakon prvog potresa, uslijedio je drugi jačine 4,2 po Rihteru, a kasnije još jedan od 2,9 stepeni.

Značajni rasjedi

U BiH ima nekoliko značajnih regionalnih rasjeda kao što su bugojanski, višegradski, neretvanski i banjalučki, uz koje se mogu stvarati zemljotresi razorne jačine, a često uzrokuju manja podrhtavanja tla.

Tako se, po podacima seizmografa, u BiH godišnje zabilježi oko 1.100, ili u prosjeku tri zemljotresa dnevno slabija od tri stepena po Mercallijevoj skali. Radi se o zemljotresima koje zabilježe uređaji, dok ih ljudi ne osjete, a oko desetak zemljotresa godišnje osjete stanovnici BiH.

Najjači zemljotresi koji su zabilježeni do sada u BiH su 1905. godine, u Petrovcu, jačine 5,0, 1907. u Počitelju, jačine, 5,7, 1908., Vlasenica, 5,3, 1916., Bihać, 5,0, 1923. Jajce, 5,0, 1927., Ljubinje, 6,0, 1940., Derventa, 5,1, 1950., Drugovići / Banja Luka, 5,7, 1962., Treskavica, 6,0, 1967., Srebrenica, 5,1, 1969., Gacko, 5,0, 1981., Banja Luka, 5,4, 1974., Lukavac, 5,0, i 2003., Stolac-Hutovo blato, 3,6 stepeni prema Richteru.

Stradanje Banja Luke
Najjači zemljotres ikada zabilježen u BiH desio se u Banjoj Luci, 1969. godine, a izmjerena jačina ovog zemljotrea bila je 6,6 Richtera. Počeo je neuobičajeno jakim prethodnim udarom, u noći 26. oktobra u 2:55 sati; podrtavanje se nastavilo do 8:53 sati kada je se desio i onaj najjači zemljotres jačine 6.6 Rihterove skale.

U zemljotresu 1969. godine, 15 osoba je izgubilo život, hiljadu ljudi su bili teže i lakše ozlijeđeni. Materijalna šteta je bila ogromna. Potpuno je uništeno 86 000 stanova.

Seizmografi tvrde da u sljedećih 50 godina na području BiH mogu se očekivati zemljotresi maksimalnog intenziteta do sedam stepeni Mercallijeve skale, znači s mogućim oštećenjima kuća.

No za razdoblje od 100 ili više godina za područje Banje Luke, planine Treskavice, te područje Trebinja i Neuma, prognoziraju se razorni zemljotrese s velikim štetama, ali i ljudskim žrtvama.

Iz zabilježenih zemljotresa jasno je da se na području Bosne i Hercegovine, dogodilo više razornih zemljotresa s najjačim intenzitetima iz žarišnih zona Ljubinje, Treskavica i Banja Luka.

Veliki zemljotres desio se u Zagrebu, glavnom gradu Hrvatske, 22. marta 2020. godine. Zemljotres je bio jačine 5,5 po rihteru. Pola sata kasnije osjetio se i drugi, jačine 4,8 stepeni, nešto slabiji, ali opet razoran. U zemljotresu je oštećeno 25.000 zgrada, od kojih je 6.000 u potpunosti uništeno.

Iz centra grada raseljeno je 10.000 ljudi.

Devet meseci kasnije, nekoliko dana pred novu godinu, desio se još jedan razoran zemljotres, ovog puta u Petrinji, gradu na oko 50 kilometara od Zagreba.

U zemljotresu jačine 6,2 stepena Rihterove skale poginulo je sedmoro ljudi, među kojima i dvanaestogodišnja djevojčica.

Predjeli Dinare
Na teritoriju bivše Jugoslavije najčešći i najjači zemljotresi desili su se u predjelima Dinare, donjeg toka Neretve, Boke Kotorske, Dubrovnika, Podrinja, Šumadije, Metohije, Banja Luke i Skopja.

Najveći zemljotresi do sada su zabilježeni u Skopju (1518. i 1963.), Dubrovniku (1667. i 1924.), u predjelu Resave (1911.), Hercegovine (1924.), u Šumadiji (1927.), Valandovu (1931.), Debru (1967.), Banja Luci (1969.), i crnogorskom primorju (15. april 1979).

 

izvor:Avaz/FOTO:Historija.ba/Avaz