Iz Policijske uprave Bijeljina saopšteno je da su u posljednje vrijeme evidentirane prijave oštećenih građana koji prodaju raznu robu na poznatoj domaćoj internet platformi “OLX.ba”, odnosno da navodni kupci s njima kontaktiraju putem komunikacionih mreža viber ili vocap šalju link preko kojeg se navodno pristupa platformi kurirske službe radi davanja podataka za transakciju. Iz policije dalje navode da nakon što oštećeni pristupi linku, od njih se zahtijeva da unesu podatke o kartici, CVV/CVC kodu kartice, nakon čega omoguće ovim licima pristup njihovim karticama, te na taj način dolazi do mogućnosti zloupotrebe datih podataka i neovlaštenog transfera novca sa računa oštećenih građana.

– Apelujemo na građane da štite lične podatke i da podatke o platnim karticama ne šalju nepoznatim licima putem onlajn platformi, a u slučaju zloupotreba da obavijeste policiju – saopšteno je iz bijeljinske Policijske uprave.

Predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Zvono” iz Bijeljine Jovan Vasilić za “Glas” kaže da je na internetu more raznih vidova prevara.

– Jedna roba naručena, a druga isporučena je najčešći razlog pritužbi potrošača. Sugrađane stalno upozoravamo da na internetu ne ostavljaju svoje lične podatke jer na razne načine mogu biti prevareni. Nije preporučljivo ostavljati čak ni i-mejl adresu jer hakeri i preko njih mogu doći do željenih informacija – upozorava Vasilić.

Konkretnu prijavu prevare vezanu za platnu karticu nemaju ni u dobojskom udruženju građana “ToPeer”, ali naglašavaju da su internet prevare postale svakodnevica.

– Na dnevnom nivou imamo oko pet prigovora prevarenih potrošača i 90 odsto tih prigovora nemoguće je riješiti u korist kupca jer prije kupovine nisu prepoznali da se radi o lažnom profilu na društvenim mrežama, a ne registrovanom e-trgovcu. Redovno se dešava da ne mogu zamijeniti ili vratiti robu, da dobiju cipele broj 39, a poruče 38 i slično. Vrijednosti tih prevara nisu male, znaju biti i do 4.000 evra – rekla je predsjednica navedenog udruženja za “Glas” Snežana Šešlija.

Potrošačima savjetuje da u slučaju kada podatke ostavljaju u virtuelnom svijetu od druge strane obavezno zatraže da te informacije budu zaštićene u skladu sa zakonskim odredbama.

– Oblast e-trgovine u BiH je trenutno neuređena i kupci moraju biti oprezni. Pokušavamo da uključimo i inspekcijske organe u to, ali teško je preko “Fejsbuk” ili “Instagram” profila doći do prevaranta. Problem je zaista ogroman, nastojimo ga riješiti, jer na godišnjem nivou milioni maraka završe u ilegalnim tokovima – kategorična je Šešlija.

Ona je istakla da važeći zakoni u BiH i RS nisu zadovoljavajući kada je u pitanju zaštita potrošača, ali i trgovaca u domenu e-trgovine.

– Iz tog razloga smo predložili nekoliko zakonskih odrednica koje bi, ako se usvoje, pomogle građanima da u 90 odsto slučajeva budu zaštićeni od onlajn prevara. Godinu i po smo radili na tekstovima, a ove godine ćemo sprovoditi kampanju i nadam se da će ugledati svjetlo dana – kazala je Šešlija i dodala da su sva udruženja za zaštitu potrošača na teritoriji cijele BiH bila uključena u kreiranje novih zakonskih rješenja.

Registar

Snežana Šešlija kaže da je prema novim propisima planirano uvođenje e- registra trgovaca koji bi bio javno dostupan, a zahvaljujući kojem bi kupci u svakom momentu mogli provjeriti da li je trgovac od kojeg žele kupiti robu legalan.

– I mi iz udruženja ćemo izraditi bazu podataka i upozoriti građane na sve one koji su na neki način prevaranti, ali i ponuditi savjete kako da to prepoznaju – rekla je Šešlija.