Broj socijalno ugroženih  u stalnom je porastu.U Bijeljini, pravo na jedan obrok dnevno ostvaruje tek 250 korisnika ,koji dan prežive sa pola vekne hljeba i jedan litar kuhanog obroka. A potrebe su daleko veće.

Esma Delić iz Bijeljine jedna je od korisnica narodne kuhinje. Živi sa suprugom i osmoro djece. Nijedno od njih dvoje, nisu zaposleni., te da nije javne kuhinje kaže Esma, ne zna od čega bi preživjeli.

 

Broj korisnika se već tri puta mijenjao 

Iz gradske Službe za zajedničke poslove, navode da je u poslednjih 10 godina broj korisnika tri puta povećavan. Spiskovi su sve duži.

“Iz gradskog budžeta izdvaja se 120 000 KM godišnje za kupovinu namirnica i pripremu obroka kojih je na godišnjem nivou oko 80 000 “, kaže ya portal Bijeljina.com Mitar Škorić, šef Službe za zajedničke poslove Grada Bijeljina.

Dodatna sredstva,kaže, izdvajaju se za troškove vode, struje,goriva, te distribucije koja se svakodnevno,uz pomoć Crvenog krsta, obavlja na 6 punktova,ali i putem kućnih dostava.

Poskupljenja, dodatni problem 

Stalna poskupljenja osnovnih životnih namirnica dodatno usložnjavaju situaciju. Na sreću, pomažu im brojni donatori , posebno u vrijeme velikih praznika.

Od 2006.godine, kada je osnovana, obroci za najugroženije kategorije stanovništva nisu dostavljani samo dva dana u vrijeme velike poplave.

Podaci iz javnih kuhinja poražavajući.A država nema adekvatan odgovor . U nešto više od 20 kuhinja širom BIH svakodnevno  se priprema 8.000 obroka.Prema podacima UN-a , svako šesto domaćinstvo u BiH je siromašno . Za više od 20 000 građana  naše zemlje   javne kuhinje su  postale jedino mjesto gdje mogu dobiti barem jedan obrok dnevno . U BiH, kako navode podaci Agencije za statistiku, više od 14.000 građana u BiH hrani se u javnim kuhinjama.

Bijeljina.com