Sve je spremno za gradnju memorijalnog kompleksa posvećenog stradalim sarajevskim Srbima u 20. vijeku u Istočnom Novom Sarajevu koji će biti na ponos svih generacija i vječni čuvar sjećanja onih koji nisu dočekali uvijek i jedino željenu slobodu.

Poručio je to za “Glas” gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić, uz naglasak da bi radovi u parku “Sunce” ipak trebalo da počnu 1. marta, da ih ne bi prekidali zbog mogućih vremenskih neprilika, a završetak se, u tom slučaju, očekuje polovinom septembra.

Riječ je o kompleksu u kojem će na jednom mjestu biti prikazana istorija i stradanje Srba u čitavom jednom vijeku na tom području. Zamišljeno je da ga čine, između ostalog, spomenik sa likom Bijelog anđela, visine od šest do osam metara, reljefni prikaz tri crkve – Stara, Saborna i Preobraženjska od kojih će staze voditi ka spomeniku, a na LED displejima biće informacije o stradalim sarajevskim Srbima.

“Spomen-kompleks će biti izuzetan – od spomenika Bijelom anđelu koji se već radi u Beogradu, preko replika crkava koje govore o kontinuitetu trajanja Srba u Sarajevu kroz vijekove, uređenog amfiteatra, šetališnih staza i spomen-sobe koja će biti posvećena borcima poginulim na području Istočnog Novog Sarajeva. Na displejima, s druge strane reljefnih prikaza crkava biće imena stradalih. Bukvalno će biti ispričana jedna priča”, rekao je Ćosić, najavljujući i monografiju, odnosno spomenicu posvećenu stradanju Srba u 20. vijeku.

Od dokumentacije je, potvrdio je, gotovo sve završeno, jer čekaju još samo da dobiju građevinsku dozvolu, što bi trebalo da bude u toku januara.

“Potpisan je sporazum sa Mitropolijom dabrobosanskom o saradnji. Radna grupa koja prikuplja istorijsku građu koja će biti prikazana na displejima i monografiji do sada je uradila oko 70 odsto stvari koje se tiču žrtava u Drugom svjetskom ratu i Odbrambeno-otadžbinskom, dok jedino malo imamo problem sa podacima iz Prvog svjetskog rata. U okviru projekta biće urađena vizuelna identifikacija zastave Republike Srpske na Trebeviću, koji je i odlukom Vlade nedavno proglašen parkom prirode”, rekao je Ćosić.

Za realizaciju ovog istorijskog projekta, podsjetio je, Vlada je ispoštovala obavezu i doznačila 800.000 maraka, grad ima učešće od 300.000, a opština Istočno Novo Sarajevo u budžetu za iduću godinu je obezbijedila 150.000 KM.

“Sve bi trebalo da, ako počnemo oko 1. marta, bude gotovo do 17. septembra, a cijelom ovom pričom upravljaće jedan odsjek za kulturu pamćenja u gradu koji će voditi računa i o ostalim spomenicima koje planiramo da gradimo”, rekao je Ćosić.

Namjena kompleksa je, kako je istaknuto, da na dostojan način obilježi stradanje civila tokom 20. vijeka i bude ključno mjesto u izgradnji kulture pamćenja na ogromna stradanja. O tome je ranije za “Glas” govorio istoričar i dekan Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Draga Mastilović, koji i predvodi stručni tim zadužen za dolazak do dijela podataka koji će biti dio budućeg memorijalnog kompleksa stradalim sarajevskim Srbima.

Čitava istorija srpskog naroda u Sarajevu, ali i BiH, mogla bi se, kako kaže, sažeti u rečenicu da je to bio dugi, viševjekovni kontinuitet trajanja i zatiranja, jer koliko dugo Srbi traju na ovim prostorima, toliko traju i nastojanja da se, ako ne sasvim zatru, barem svedu na mjeru i prostor koji drugima odgovaraju.

Pravo na pamćenje

Draga Mastilović u nekoliko navrata je naglašavao da je ono što se desilo sarajevskim Srbima u posljednjoj deceniji prošlog vijeka vrhunac procesa zatiranja. Tu, prema njegovim riječima, nije riječ samo o fizičkom već i o ekonomskom, kulturnom, duhovnom, istorijskom, koje se na kraju pretvorilo u zatiranje pamćenja i prava na pamćenje.

Izvor/Foto: GlasSrpske