Profesora doktora Ivana Mirovića, vanrednog profesora na predmetu “Monetarna ekonomija”, na Fakultetu poslovne ekonomije u Bijeljini, Univerzitet Istočno Sarajevo, zamolili smo za kratak osvrt na trenutno stanje u domaćoj ekonomiji, rast inflacije, skokove cijena, prije svega, hrane i energeneta, uz logično pitanje, vidi li se svemu ovome kraj?

Povećanjem kamatnih stopa poskupljuje i novac, bankarski krediti postaju nedostižni mladim bračnim parovima za rješavanje stambenih pitanja. 

U Bijeljini je u proteklih nešto manje od godinu dana došlo  do velikog skoka cijena nekretnina, za 50 odsto u odnosu na prošlu godinu. Pitali smo profesora Mirovića, da li je to realno ili u svemu ovome ima pohlepe i nezajažljivosti investitora?

Jedno od pitanja bilo je i to – šta da rade građani sa svojom ušteđevinom, gdje da potroše godinama čuvani kapital, u kupovinu nekretnine, zlata ili da “čuvaju bele pare za crne dane”, kako to kažu beogradski ekonomisti? Evo i Mirovićevih odgovora.

Ne(stabilnost) finansijskog tržišta

“Stabilnost finansijskog tržišta i kvalitet infrastrukture finansijskog sistema BiH, ima značajan uticaj na makroekonomsku stabilnost. Međutim, globalna kretanja determinisana tzv. triple C krizom, uzrokovanom Covidom (Covid-19), klimatskim promjenama (climate change) i konfliktom (conflict) imaju izuzetno negativan uticaj na finansijsku stabilnost i stope privrednog rasta. 

Kada posmatramo međunarodno okruženje, evidentno je da rizici konstantno rastu, geopolitičke tenzije se produbljuju. Dotok ruskog gasa iz Rusije u Evropu smanjen je za 80%, što u velikoj mjeri utiče na rast cijena. Prema podacima Evrostata, inflacija je rekordna i u oktobru u zoni evra iznosi 10,7 posto. Na rast inflacije, između ostalog, utiču i neravnoteža između ponude i tražnje, neizvjesnost na robnim i finansijskim tržištima, turbulencije na tržištima rada mnogih zemalja, troškovi transporta, zastoji u globalnim lancima snadbijevanja. Globalna finansijska tržišta su najnestalnija, najmanje podložna kontroli i najneupravljivija, u krizi izazivaju dramatične promjene, u finansijskom i sektoru realne ekonomije, koje nikoga, ni dužnike, ni povjerioce ne ostavljaju po strani. Ono što treba naglasiti, “stabilnost finansijskog sistema je javno dobro” i preduslov makroekonomske stabilnosti svake zemlje”.

Imamo dvocifrenu inflaciju u BiH

“Kad govorimo o inflaciji, kao gorućem svjetskom problemu, treba napomenuti da se u literaturi pominju: blaga, puzajuća ili latentna inflacija (do 5% godišnje), podrazumijeva lagan rast cijena. To su jednocifrene godišnje stope inflacije. Kad su cijene relativno stabilne, ljudi imaju povjerenja u novac, jaka ili galopirajuća inflacija (preko 10-100% godišnje). U uslovima galopirajuće inflacije novac veoma brzo gubi svoju vrijednost, pa ljudi drže samo minimalnu količinu gotovog novca potrebnog za dnevne transakcije. Cijene se izražavaju u stabilnijim valutama, dok ugovori dobijaju deviznu klauzulu. Hiperinflacija (mjesečna stopa preko 50% ili 1000% godišnje). To je vrijeme smrti, kao kad kancer uništava ljudsko tijelo. Teško je povjerovati da se hiperinflacija od milion ili čak milijardu posto na godinu dana može izdržati. 

Kada posmatramo BiH, kao i zemlje iz bližeg okruženja, evidentno je da je inflacija dvocifrena. Prema raspoloživim podacima, u septembru je u Bosni i Hercegovini iznosila 17,3 posto, Crnoj Gori 16 posto, Srbiji 14 posto, Hrvatskoj 12,8 posto, sa tendencijom daljeg rasta. Nažalost, sa rastom inflacije rastu i kamate na kredite”. 

Rast kamatnih stopa

“Evropska centralna banka je za samo tri mjeseca podigla kamatne stope za dva procentna poena. Predikcije su da će početkom naredne godine i banke u BiH povećati kamatne stope na kredite zbog inflacije. U ovakvoj situaciji, kada svijet bilježi visoke stope inflacije, a ni BiH nije izuzetak, postavlja se pitanje očuvanja vrijednosti novca. U većini zemalja u razvoju ne postoji razvijeno tržište kapitala, tako da se kamatne stope i ne mogu smatrati reprezentativnim prinosom na one oblike finansijske imovine koji predstavljaju alternativu držanju novca. Alternativa držanju novca u zemljama u razvoju nisu hartije od vrijednosti i drugi finansijski oblici imovine, nego razna proizvodna i trajna potrošna dobra, nekretnine, zalihe poljoprivrednih proizvoda, zlato, nakit i slični artikli. S jedne strane postoji novac, s druge strane su fizička dobra, a malo toga je između njih”.

Kako sačuvati ušteđevinu?

“Mnogi ekonomisti smatraju da je jedan od načina da se ušteđevina zaštiti od inflacije, upravo kupovina nekretnina. Drugi smatraju da je i to rizično, jer, nakon inflacije može se očekivati pad cijena određenih nekretnina. Ako postoji mogućnost, najbolje je ušteđevinu pretvoriti u stabilnije valute, plemenite materijale ili hartije od vrijednosti. 

Kada govorimo o stanogradnji i potražnji za nekretninama u Bijeljini, ona ne jenjava. Prema podacima pojedinih agencija za nekretnine, nekretnine najviše kupuju mladi bračni parovi, ljudi iz inostranstva, ali i ljudi iz okolnih gradova. Jedan dio se finansira gotovinski, a drugi dio  putem kreditnog zaduženja, npr. 30% do 50% gotov novac, a ostatak kroz kredit”, zaključuje Mirović.

Bijeljina.com