Vežite se, polijećemo. U nedjelju kreće jedan od najiščekivanijih i najkontroverznijih Mundijala ikada.

 

Kritike i debate zbog održavanja Svjetskog fudbalskog prvenstva u Kataru ne jenjavaju ni kako se približava početak jednog od najvećih planetarnih sportskih događaja. Dok mnogi ukazuju na eksploataciju migrantskih radnika i zakone usmjerene protiv homoseksualaca u konzervativnoj muslimanskoj zemlji, predstojeći Mundijal je u fokus stavio lošu situaciju s ljudskim pravima u Kataru. Negodovanja zbog održavanja počela su još prije 12 godina, kada je Svjetska fudbalska federacija tajnim glasanjem odlučila da organizaciju dodijeli maloj, ali prebogatoj naftnoj državi. Kritičari, među kojima su navijači, igrači i borci za ljudska prava, ukazivali su da Katar nije pogodan za dolazak više od milion navijača iz cijelog svijeta. Njemački fanovi čak su pozivali na bojkot prvenstva. Navijači Borusije iz Menhengladbaha postavili su ogroman natpis “FIFA mafija”, u Dortmundu je pisalo “Bojkot Katara 2022”…

Međutim, ovo nije prvi put da najveći svjetski sportski događaj organizuje režim problematične reputacije. Drugo prvenstvo je održano 1934. u Italiji Benita Musolinija. Ipak, posljednji put kada je turnir izazvao tako glasne pozive na bojkot kao sada, bilo je 1978. godine kada je igran u Argentini, kojom je tada vladala vojna hunta.

Jedina zemlja koja je javno razmatrala bojkot prvenstva u Kataru bila je Norveška, ali je ipak na glasanju u nacionalnoj fudbalskoj federaciji prevladao tabor koji je bio za učešće. U svakom slučaju, nekoliko mjeseci kasnije je čitavo razmatranje bilo izlišno pošto Norveška nije uspjela da se kvalifikuje.

Kada je organizacija dodijeljena Kataru, mnogi su posumnjali na korupciju, ukazujući na pitanja kako je tako mala zemlja bez sportske tradicije, bez učešća na dosadašnjim turnirima mogla da dobije tako važan događaj. Ipak, ne postoji jasan lanac dokaza koji povezuje katarske vlasti s neprikladnim djelovanjem ili korupcijom s ciljem dobijanja organizacije. Svjetsko prvenstvo obično se održava u junu i julu, ali prosječne temperature u Kataru u to doba godine iznose oko 41 stepen Celzijusa, a mogu da dostignu i 50 stepeni – što je pretoplo da bi se bezbjedno boravilo napolju, a kamoli igrao fudbal najmanje 90 minuta. Tokom procesa kandidature Katar je obećao naprednu rashladnu tehnologiju za stadione, terene za trening i zone za navijače. Ova tehnologija trebalo bi da spusti temperaturu na 23 stepena. FIFA je 2015. godine donijela odluku da turnir ipak bude održan u zimu.

Raspored

Nedjelja

Katar – Ekvador (17)

 

Ponedjeljak

Engleska – Iran (14)

Senegal – Holandija (17)

SAD – Vels (20)

Inače, Katar je utrošio oko 220 milijardi dolara da bi od nule izgradio ogromnu infrastrukturu potrebnu za turnir tog obima – nove puteve, metro, desetine hotela i sedam novih stadiona. Takav ogroman građevinski projekat je skrenuo pažnju na stanje radničkih prava u Kataru, gdje 85 odsto od tri miliona stanovnika čine strani radnici, sa značajnim udjelom migrantskih radnika iz siromašnih zemalja u Africi i Aziji. I prije početka radova grupe za ljudska prava su dokumentovale zlostavljanja migranata i teške uslove u kojima žive i rade. Prošle godine britanski list “Gardijan” je otkrio da je oko 6.500 radnika s juga Azije umrlo otkako je Katar dobio Svjetsko prvenstvo, a Katar nije istražio uzrok smrti većine radnika. Otkad je dobio Mundijal, Katar je promijenio zakone o radu, uveo minimalnu platu koja je viša od prosjeka u većem dijelu regiona. Kataru je takođe stalo do mnjenja na Zapadu, pa je 2017. najavio reforme u sistemu rada, što je naišlo na pohvale i iz Međunarodne konfederacije sindikata. “Amensti internešnel” kaže da je sljedeći korak da FIFA i Katar naprave fond za naknadu od najmanje 440 miliona dolara – koliko je ukupno odvojeno i za nagrade – da se plati eksploatisanim radnicima.

Kada je sportski aspekt priče u pitanju, imaće se šta vidjeti. Na ovogodišnjem Mundijalu će posljednji put na svjetskim prvenstvima igrati nekoliko fudbalera koji su obilježili posljednje dvije decenije ove igre. Prije svih, ovo će biti oproštajni Mundijal za Kristijana Ronalda i Lionela Mesija, kojem je on posljednja prilika da se možda i ustoliči kao najbolji fudbaler svih vremena ukoliko konačno osvoji Svjetsko prvenstvo. Osim njih dvojice, svoj posljednji “mundijalski ples” će izvesti i Robert Levandovski, Luis Suarez, Luka Modrić, Dani Alveš, Manuel Nojer i Tomas Miler. Neki su uskraćeni za mundijalsku priču, jer se njihove selekcije nisu kvalifikovale, i to Erling Haland, Zlatan Ibrahimović, Điđi Donaruma, Mohamed Salah… Neki su, nažalost, povrijeđeni: Sadio Mane, Ngolo Kante, Pol Pogba, Žoržinjo Vajnaldum…

Nekoliko je favorita za “boginju” – Brazil, Argentina, Francuska, Belgija, Engleska… Svoju šansu vide i “orlovi”. Selekcija koju vodi Dragan Stojković (računamo i bivšu Jugoslaviju), valjda prvi put u istoriji otišla je na najveću smotru fudbala bez trzavica, sa konsenzusom oko selektora, igrača koji su na spisku i ispraćena s nadom da će se vratiti u zemlju na jednu od najvećih srpskih slava, Nikoljdan, 19. decembra, dan poslije velikog finala. A svi znate šta to znači… Kapiten Dušan Tadić je poručio da ih bodrimo, gledamo i uživamo. Vjerujemo mu i držimo im palčeve. Neka igre počnu!

 

izvor:Glas Srpske/FOTO:Glas Srpske