U Bijeljini  je sprovedene aktivnosti na realizaciji zajedničkog programa Evropske Unije i Savjeta Evrope „Horizontal fasiliti (Horizontal facility) za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022“ posvećenog promociji ljudskih prava u skladu sa evropskim standardima.

“Suština ovog projekta je upoznavanje javnosti o štetnosti govora mržnje u javnom prostoru. Zbog toga je jako važno napraviti konkretne korake koje možemo preduzeti u narednom periodu kada je u pitanju prevencija govora mržnje. U tom kontekstu smo razvili dokument koji je na neki način mapirao probleme i institucije kojih se tiču problemi govora mržnje, s namjerom da u narednom periodu napravimo zajednički plan, odnosno, dokument ili smjernice, na osnovu kojih bi se zadužile sve nadležne institucije, posebno one koje djeluju u sferi  regulacije javnog medijskog prostora odnosno informisanja građana, kako bi se spriječila, odnosno, kaznila svaka takva pojava koja nanosi dugoročnu štetu”, rekla je Saliha Đuderija, pomoćnik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Ovaj projekat će biti sprovođen kroz kombinaciju pravne i strateške podrške ustanovama, aktivnosti jačanja kapaciteta, uzajamnu razmjenu sa regionalnim i evropskim partnerima, kampanje podizanja svijesti i javnim raspravama na odabrane teme koje se tiču borbe protiv diskriminacije, pružanje podrške organizacijama civilnog društva i jedinicama lokalne samouprave kroz male grantove, kako bi poboljšali svoje kapacitete u borbi protiv diskriminacije i pružanja podrške građanima.

Armin Poljak, evropski omladinski ambasador BiH za Zapadni Balkan rekao je da je Grad Bijeljina odabran za kampanju „Blokiraj mržnju podijeli ljubav“, jer je jedan od gradova sa najvećim brojem pripadnika romske populacije.

“Današnju uličnu akcija sproveli smo na ulicama Bijeljine, u saradnji sa predstavnicima Savjeta Evrope, Grada Bijeljina i nekoliko udruženja, a ona je imala za cilj da dobije mišljenje građana koliko su i da li su prpadnici romske populacije marginalizovani u ovom gradu. Jedan od načina prevencije i borbe protiv govora mržnje je pokazivanje empatije prema romskoj populaciji, ali i druge institucionalne mjere, kao što su prijavljivanje policiji, različitim centrima, instituciji Ombudsmana i slično” istakao je Poljak.

Cilj cjelokupnog projekta je jačanje kapaciteta nacionalnih i lokalnih aktera kako bi bolje riješavali pitanja vezana za borbu protiv diskriminacije, govora mržnje i zaštite prava nacionalnih manjina, u skladu sa standardima i preporukama koje je postavio Savjet Evrope, a posebno onih iz Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina, Evropske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima i Evropske konvencije protiv rasizma i netolerancije.

U okviru ovog projekta su danas u Bijeljini javnosti predstavljene nove topografske oznake na jezicima nacionalnih manjina, čija su izrada i postavljanje realizovani u saradnji sa Koordinacionim odborom za nacionalne manjine – neformalnim tijelom kojim predsjedava Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, a koje su podržali Evropska Unija i Savjeta Evrope. Pored tri znaka u Bijeljini koji upućuju na Slovačku evangelističku crkvu, odnosno, slovačko i romsko groblje, još 46 znakova postavljeno je u Prnjavoru, Srpcu, Gradišci i Laktašima.

Ljubiša Stanišić iz gradskog Odjeljenja za društvene djelatnosti je naglasio da je zajedničko djelovanje ustanova na svim nivoima i saradnja sa građanima i nevladinim sektorom ključna za uspješnu borbu protiv govora mržnje.

“U interesu svake lokalne zajednice je tolerantno i stabilno društvo, a Gradska uprava će uvijek stajati na raspolaganju u borbi protiv jezika mržnje, jer vjerujemo da svaki stanovnik grada Bijeljina ima pravo da živi bez uznemiravanja po bilo kom osnovu”, bio je jasan Stanišić.

Bijeljina.com