Sinoćnjim lomljenjem slavskog kolača ispred zgrade Gradske uprave u Bijeljini završene su ovogodišnje Pantelinske svečanosti.

„Slava grada je pokazatelj sabranja i njegove duhovnosti. Sveti Pantelejmon uživa veliki ugled, kako na Svetoj Gori, u Grčkoj, tako i u cijelom našem narodu i među drugim ljudima. Bijeljina treba da bude grad jedinstva, zajedništva, ljubavi, mira i prosperiteta”, poručio je Njegovo visoko preosveštenstvo mitropolit zvorničko – tuzlanski Fotije na obilježavanju slave grada Bijeljina – Svetog Pantelejmona.

U obraćanju okupljenima ispred Gradske kuće mitropolit je nakon lomljenja slavskog kolača govorio i o ideji da se na ulazu u grad izradi mozaik sa likom sveca zaštitnika, a govorio je i o izgradnji dvije crkve, čija izgradnja je u toku.

Prema njegovim riječima, jedna crkva gradi se u bolničkom krugu, druga u blizini bijeljinskih fakulteta i biće posvećena Svetom Savi. Gradiće se po ugledu na crkvu sa Hilandara.

Gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović čestitao je slavu grada Bijeljincima, zaželivši im zdravlje, sreću i napredak u svakom pogledu.

„Želim da se zahvalim našim gostima koji su došli iz cijeel Republike Srpske, iz naše matice Srbije, sa našeg stradalnog Kosova i Metohije, da se zahvalim našim gostima iz Kumanova u Makedoniji. Našim najmlađima, učenicima i studentima želim da ostanu na Svetosavskom putu, na putu obrazovanja, kulture i umjetnosti“, poručio je gradonačelnik Petrović.

Slavska litija prošla kroz grad

Nakon bogosluženja u najstarijoj gradskoj Crkvi Svetog Đorđa, ulicama grada prošla je praznična litija do platoa ispred gradske kuće, gdje je obavljeno lomljenje slavskog kolača.

U ovom svečanom činu učestvovali su i učenici generacije bijeljinskih škola, a kao simbol mira, slobode i dobrih želja za građane Semberije sa trga su pušteni bijeli golubovi.

Svečanost su uveličali glumci Gradskog pozorišta “Semberija” koji su u ulogama znamenitih ličnosti Semberije – kneza Ive od Semberije, Filipa Višnjića, Jovana Dučića, Magdalene Živanović, Milenka Atanackovića, Johana Kajzera i mati Justine Kerkezović, oživjeli dio istorije grada koji se u pisanim dokumentima prvi put pominje prije 580 godina.

Praznično veče u Bijeljini nastavljeno je koncertom na trgu Srpskog kulturno – umjetničkog društva “Semberija”.

Bijeljina.com